Biznis i politika
StoryEditor

USPOREDBE ENERGETSKIH POTPORA: Hrvatska prošle godine izdvojila 4,4 posto BDP-a, malo više od prosjeka EU-a

25. Ožujak 2023.

Europski think tank specijaliziran za ekonomiju Bruegel usporedio je nedavno iznose energetskih potpora među svim državama Europske unije. Ti podaci potvrđuju da je većina država EU-a posegnula duboko u proračun da bi pomogla građanima i tvrtkama da prežive energetsku krizu koja je eskalirala dramatičnim rastom cijena energenata u vrijeme europskog oslobađanja od dominantne ovisnosti o ruskome plinu.

Države EU-a prošle su godine na energetske potpore potrošile u prosjeku 4,2 posto ukupnog BDP-a. Najmanje su intervenirali Finska i Cipar (manje od jedan posto BDP-a), a intervencionistička je rekorderka Slovačka. Hrvatska je prema toj klasifikaciji devetnaesta, s energetskim potporama teškima 3,2 posto BDP-a. Te podatke malo smo modificirali. Naime, u vrijeme objave analize još nisu bili dostupni podaci o BDP-u u 2022., pa su korišteni podaci za 2021. Mi smo iznos potpora usporedili s aktualnim BDP-om iz 2022.

Tri načina izračuna

U tom svjetlu Hrvatska se pomaknula na 18. mjesto premda je zbog rasta BDP-a udjel smanjen na 2,7 posto, a slično su smanjeni i udjeli ostalih država. No kod Hrvatske nisu uzete u obzir dvije važne komponente. Riječ je o 797 milijuna eura HEP-ovih potpora i potporama za energetsku tranziciju i učinkovitost zgrada, tvrtki i transporta, što Bruegel procjenjuje na 328,4 milijuna eura. Slične potpore ulazile su u konačni zbroj kod drugih država. Jedina je razumna pretpostavka da su se te hrvatske potpore ‘izgubile u prijevodu‘, odnosno da su iščitane kao jamstva, koja se spominju kod drugih država, ali se ne pribrajaju jer nisu stvarni, nego samo potencijalni trošak. S tim dodacima Hrvatska je skočila na osmo mjesto s potporama vrijednima 4,4 posto BDP-a, što je malo više od prosjeka EU-a (4,2 posto). I to je realna pozicija energetskih potpora u prošloj godini.

Sve to zbrajalo se prije najnovijega hrvatskog proljetnog paketa od 1,7 milijardi eura. Kad se i to uzme u obzir, Hrvatska bi potporama od 4,6 milijardi eura, odnosno 6,9 posto BDP-a, došla na drugo mjesto, odmah iza slovačkih potpora od 8,4 posto BDP-a iz 2022.

Mač s dvije oštrice

Za razliku od izvorne Bruegelove procjene, koja je hrvatske potpore podcijenila, ova posljednja verzija ipak je pomalo navijačka jer nemamo podatke koliko su potpora podijelile druge države od početka godine. Možemo samo pretpostaviti da je većina članica EU-a nastavila s trendom iz prošle godine prema kojem su se najveće potpore davale u prvi mah i da su se iznosi poslije smanjivali.

Koliko god ovaj izračun može biti ugodan vladajućim strukturama, to je ujedno mač s dvije oštrice. Naime, države koje su najviše pomagale svojim gađanima i gospodarstvu stvaraju ovisnike o potporama, o čemu smo pisali prošlog tjedna. Tko se navikne na potpore, teško će ponovno naučiti živjeti bez njih. Ovisnost o državnoj pomoći može se usporediti s ovisnošću o heroinu – i s jedne i s druge ovisnici se teško skidaju. Može se pretpostaviti da će ozbiljnija detoksikacija uslijediti tek nakon sljedeće superizborne godine.

image

energetske potpore

foto

Naime, teško će vladajući prokockati politički kapital koji imaju u aktualnim cijenama struje i plina. Kućanstva u Zagrebu plaćaju – bez davanja – drugu najjeftiniju cijenu električne energije među svim glavnim gradovima EU-a. Cijena kilovatsata u Ljubljani 50 je posto skuplja, u Beču sto posto, u Rigi 200 posto, Lisabonu 300 posto, a u Rimu čak 500 posto. Slična je situacija s plinom, koji je s PDV-om sniženim na pet posto drugi najjeftiniji u EU-u. Dok je u Hrvatskoj poskupio 13 posto, u nekim je državama cijena rasla više od 100 posto, čak i iznad 200 posto.

Ipak, možda će idućeg proljeća potrebe za državnim energetskim injekcijama biti manje nego danas. Analitičari skreću pozornost na to da se cijene energenata smiruju. Olakotna je okolnost i bolja energetska situacija ove godine, koja je hidrološki znatno bolja od prošle, kad je HEP trebao kupovati znatno više struje po visokim burzovnim cijenama. Sad HEP dobiva više jeftinije struje iz svojih hidrocentrala, a tu je i nuklearka koja sada, nakon prošlogodišnjeg remonta zbog kojeg je bila ugašena čak mjesec i pol, radi punim kapacitetom.

Kako se skinuti s potpora

Postupno skidanje s ovisnosti o potporama ne bi trebalo previše ugroziti kućanstva. Veći problem mogao bi biti s dijelom tvrtki, pogotovo s onima kojima su višegodišnji ugovori o opskrbi električnom energijom istekli ljetos, u vrijeme najviših cijena. Nove ugovore morale su potpisivati kad je cijena na burzi prelazila i 500 eura po megavatsatu. Aktualna je cijena malo iznad 120 €/MWh, pa se pojedinim poduzetnicima isplati izlazak iz državne zaštite koja iznosi 168 – 193 €/MWh za nižu tarifu odnosno 285 – 328 €/MWh za višu. 

13. srpanj 2024 17:05