Europska unija, čini se, jedno govori, a drugo radi. Unatoč svim tvrdnjama da se u potpunosti nastoje maknuti od ruskih energenata do 2027. godine, zemlje članice ove bi godine trebale uvesti rekordne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG-a) iz Rusije.
Naime, u prvih sedam mjeseci ove godine Belgija i Španjolska su bile drugi i treći najveći kupci ruskog LNG-a, dok je na prvom mjestu Kina. Sveukupno, uvoz LNG-a u EU porastao je u prvih sedam mjeseci za 40 posto, u odnosu na isto razdoblje 2021.
Europska unija pak nije uvozila značajne količine LNG-a prije rata u Ukrajini zbog svoje ovisnosti o drugim ruskim energentima pa je rast bio i očekivan, no prema podacima međunarodne organizacije Global Witness radi se o mnogo oštrijem rastu od prosječnog globalnog povećanja uvoza ruskog LNG-a koji je u istom razdoblju iznosio oko šest posto.
Analiza ove nevladine organizacije temelji se na podacima analitičke tvrtke Kpler koja pokazuje da EU uvozi oko 1,7 posto više ruskog LNG-a nego što je to bio slučaj prošle godine kada je uvoz dosegnuo rekordnu razinu.
Članovi Global Witnessa prilikom objave ove analize izjavili su pak da im je šokantno kako su se zemlje EU-a toliko trudile odbaciti fosilna goriva samo da bi ga zamijenile ruskim LNG-jem.
– To znači da europske tvrtke i dalje šalju milijarde u ruke Vladimira Putina – govore iz Global Witnessa.
I dalje izloženi Moskvi
Naime, većina ruskog LNG-a dolazi iz projekta Yamal LNG koji je u većinskom vlasništvu ruske tvrtke Novatek iako na projektu surađuju i francuski Total Energies, kineski CNPC kao i kineski državni fond.
Uvozom ruskog LNG-a Europska unija sebe i dalje ostavlja izloženom Kremlju ukoliko Putin recimo odluči smanjiti opskrbu kao što je učinio s plinom prošle godine, iako se kontinuirano govori da je cijeloj Uniji trenutno cilj smanjiti ovisnost o Rusiji.
Prema pisanju Financial Timesa, dugoročni europski kupci ruskog LNG-a nastavit će preuzimati ugovorene količine ukapljenog plina osim ako to ne zabrane nositelji vlasti iako bi zabrana uvoza u EU ponovno uzrokovala određene poremećaje u opskrbnim lancima.
Tako recimo Belgija uvozi ogromne količine ruskog LNG-a jer je njezina luka Zeebrugge jedna od rijetkih europskih točaka za prekrcaj LNG-a, a Španjolska komunalna tvrtka Naturgy i francuski Total Energies također imaju dugoročne ugovore za velike količine ruskog LNG-a.
Španjolska ministrica energetike Teresa Ribera, čija vlada trenutno predsjeda EU, u ožujku je poručila da je ova situacija apsurdna te da si europske tvrtke ne mogu dopustiti uvoz ruskog LNG-a.
Europska povjerenica za energetiku Kadri Simson također je poručila da se blok ‘može i treba potpuno riješiti ruskog plina što je prije moguće‘ i dalje imajući na umu sigurnost opskrbe.
Dok dužnosnici Europske unije ustraju u svojim naporima da se u potpunosti odmaknu od Rusije, izravna zabrana uvoza LNG-a riskira poticanje energetske krize slične prošlogodišnjoj kada su cijene plina u EU dosegnule rekordne vrijednosti od više od 300 eura po megavat satu. Iako su europska skladišta plina sada na više od 90 posto popunjenosti, još uvijek vlada nervoza da će doći do problema u opskrbi.
Ruski je LNG u razdoblju od siječnja do srpnja činio 21,6 milijuna ili 16 posto od ukupno 133,5 milijuna kubičnih metara LNG uvoza u EU što Rusiju čini drugim najvećim opskrbljivačem nakon SAD-a.