Hrvatska ne samo da je ispunila sve kriterije za članstvo u europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, nego istodobno ulazi u schengenski prostor, što su dobre vijesti ne samo za hrvatske građane, već i za poslovnu zajednicu jer to donosi brojne benefite, izjavio je na današnjem brifingu s hrvatskim novinarima izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.
Premda, rekao je, geopolitički trenutak nije sjajan, Europska komisija ne zaboravlja svoj osnovni cilj zbog kojeg je osnovana, a to je jačanje zajednice država na Starom kontinentu i uspostavljanje jedinstvenog europskog tržišta, a Hrvatska sada ulazi u eurozonu i otvara svoje granice, što je stepenica ka tome cilju.
- Ono što posebno treba naglasiti hrvatskoj javnosti jest da ulaskom u eurozonu posuđivanje novca postaje jeftinije, cijene na razini Europske unije postaju transparentnije, a to je za vaš turistički sektor, a osim toga euro je druga najvažnija valuta na svijetu što znači da će vaša zemlja biti zaštićena od fiskalnih šokova - naglasio je Dombrovskis. Naveo je da će Hrvatska sada i suodlučivati kao članica vijeća Europske centralne banke o fiskalnoj politici u eurozoni, što također smatra jednim od benefita.
- Past će kamate, a nestat će i trošak tečaja što će pomoći izvozu, što također ne treba zaboraviti - rekao je Dombrovskis.
No, zbog uvođenja eura i zaokruživanja cijena rast će i inflacija, primjetili su novinari na brifingu s čime se Dombrovskis tek djelomično složio istaknuvši kako cijene ne bi trebale pretjerano rasti, eventualno do 1,3 postotnih bodova u odnosu na sadašnje iznose. Ne postoji po njemu ni opasnost od produbljivanja inflacije zbog uvođenja eura.
- One zemlje čija je valuta euro, bolje podnose inflaciju - konstatirao je Dombrovskis.
Upitan kakve su prognoze Komisije za eurozonu i EU u idućoj godini, odgovorio je kako bi prema njihovim sadašnjim predviđanjima rast u idućoj godini trebao osjetiti blagi zastoj, no do recesije ne bi ipak trebalo doći.
- Očekujemo rast od 0,4 posto - rekao je Dombrovskis istaknuvši kako u 2023. očekuje i rast hrvatskog gospodarstva za jedan posto.
No, rekordna je inflaciju u eurozoni ostavila posljedice, a uzroci su joj visoke cijene energenata i hrane zbog rata u Ukrajini te prekinuti dobavni lanci. Svejedno je optimističan jer je u cijeloj EU zabilježena manja potrošnja energenata od 15 posto u odnosu na treći kvartal lani, ali je podsjetio da su ti energenti koji se ipak jesu trošili bili mahom ruski i da će cijela EU do iduće godine, odnosno zime morati naći druge dobavljače.
Lider je Dombrovskisa podsjetio kako je do pada potrošnje energenata došlo zbog kompletnog prestanka rada brojnih industrijskih postrojenja u Europi te da bi tek to moglo potaknuti inflaciju, jer se radi o industriji na početku industrijskog lanca, na što je on odgovorio da je Komisija toga itekako svjesna te da se stoga i planiraju za iduću godinu potpore za najugroženije industrije koje su zbog povišenih cijena energenata morale stati s radom.
- Potpore će se dodjeljivati ne samo pogođenim industrijama nego i građanima, no tek trebamo donijeti odluku kako će one izgledati - poručio je Dombrovskis dodavši kako s potporama treba biti dosta oprezan jer i one same mogu izazvati nove inflatorne pritiske.