Damir Vanđelić, bivši šef Nadzornog odbora Ine, saslušan je na današnjoj sjednici Antikorupcijskog vijeća oko upravljanja u Ini. Uz njega na saslušanju je bio i Božo Mikuš, bivši predstavnik radnika u Nadzornom odboru Ine. Ova sjednica antikorupcijskog vijeća već je treća koja je vezana uz Inu i malverzacije koje je okružuju. Na prošlim saslušanjima bili su Dragan Kovačević, Uskokov optuženik i bivši šef JANAF-a te bivši član Up rave Ine Davor Mayer.
Vanđelić je na početku saslušanja rekao kako je došao temeljem poziva kao ‘porezni obveznik, branitelj i netko tko je deset godina imao spoznaje o tome kako Ina funkcionira‘.
- Došao sam u nadi da ćemo otkupiti Inu, koja je strateška kompanija. Smatram osobno da neodazivanje ovakvom tijelu mene smeta, smatram da institucije RH trebamo poštovati i ne mogu prihvatiti da se neki na ovako nešto ne odazivaju – rekao Vanđelić u uvodu saslušanja.
Dodao je kako je bio svjedok na suđenju protiv Sanadera, na arbitraži.
- Iako nismo imali zaštitu države, moj stav oko Ine ostao je isti. U NO Ine imenovala me vlada na čelu s Oreškovićem. Da podcrtam koliko je tema važna - svoju imovinu sam javno pokazao, a zbog nedostatka volje za borbu protiv korupcije, nisam htio ući u politiku. Za upravljanje Inom potrebno je pročitati dokumentaciju i zakone – rekao je Vanđelić pa je pročitao što treba pratiti da bi se razumjela problematika.
O Ini je rekao kako je tek sad jasno ljudima što je Ina, kad je nastupilo energetsko siromaštvo te da imamo strukturni sistemski problem o kojem Hrvatska nije donosila dobre odluke.
- I danas tržišna vrijednost MOL-a i Ine su približno jednake. Bio bih za to da RH snizi udio vlasništva u Ini, ali i dalje upravlja strateškim interesima. Kako ćemo mi djeci objasniti kako su vlade donosile odluke o Ini kao strateškoj kompaniji koja čini skoro 10 posto hrvatskog BDP-a – upitao se Vanđelić.
Što se tiče zatvaranja rafinerije Sisak rekao je kako ‘dopis ministra govori da je zatvaranje Rafinerije protivno interesima Hrvatske‘. Naglasio je i da su se protivili ‘zatvaranju Rafinerije Sisak jer smo godinu dana ranije dobili dokument s grbom RH, gdje se jasno navodi da je to protivno interesu RH‘.
- Dobili smo odgovor da ćemo mailom dobiti suglasnost. Što se tiče Siska, tema je kompleksna. On je problematičan i njegovo postojanje je upitno – dodao je.
Čudna je također izjava članice Uprave Ine koja je rekla da je Sisak uzrokovao velike godišnje gubitke, nastavio je Vanđelić.
- Prema tome ispada da bi dobit Ine trebala biti puno veća. Ne vjerujem da je Sisak imao takav utjecaj na gubitak, smatram da ga je trebalo modernizirati. Ne vjerujem da je ponuda za kupnju Ine postojala. O tome se pričalo, ali Uprava je rekla da nema spoznaje – rekao je pa dodao: ‘Nakon dvije godine 2019., kad smo vidjeli da nije ugovoren ni konzultant na otkupu Ine, napravili smo svoj materijal oko otkupa Ine, koji daje odgovore na sva pitanja. Predali smo to ministru Ćoriću, uz to da sam prihvatio obavezu da dokument ne dajemo nigdje u javnost, što smo napravili. Vlada je donijela nekoliko odluka koje sam smatrao spornim.‘
O Škugoru je rekao kako postoji videodokaz.
- Kad samo razgovarali o smjeni devet direktora u Ini 2021., pri čemu je Škugor napredovao iako je napravio štetu za Inu. Škugor je ponovno promoviran na razinu 4, pri čemu se smjenjuju kvalitetnije osobe – rekao je.
Rješenje je potpisivao državni tajnik, govori se o stotinama milijuna oprosta. Uprava Ine je u lipnju 2021. potpisala obvezujući sporazum o tome da će, nakon što MOL kupi OMV Slovenija, Ina otkupiti 25 posto, pri čemu je Ina odustala od prava prvokupa tog društva, a nije imala dubinsku analizu. Sve su to nerazboriti potezi i direktno uplitanje vlade u poslovne odluke Ine, rekao je Vanđelić.
Zaključio je kako se pljačka u Ini nije mogla dogoditi a da kontrolni mehanizmi to ne primijete.
Za kraj je pozvao saborske zastupnike da se pozovu i žešće pobude protiv ‘svih koji negiraju naše institucije i da odgovaraju tijelima države‘.
- Tražite da javnost dobije na uvid dokumente koji dokazuju milijarde dolara štete. Ako je vlada u dilemi ili strahu, izglasajte izlazak iz međudioničkog ugovora i da ga proglasite ništetnim - to je isti ugovor zbog kojeg je osuđen Sanader - istaknuo je Vanđelić.
Nakon saslušanja usljedila su pitanja a prvo je postavila Dalija Orešković koja je upitala o mailu vlade i je li ga potpisao resorni ministar ili predsjednik vlade. Zamolila je pojašnjenje izvještaja da Ina ne posluje po zakonima te u kojem je to razdoblju bilo.
- Mail je poslao ministar Ćorić. Dokument nema oznaku tajnosti i smatram da se može javno objaviti. Što se tiče izvještaja vladama RH, imam ih. U njima smo upozoravali da organizacija Ine i njezini interni dokumenti nisu sukladni Zakonu o trgovačkim društvima. Za vrijeme mog mandata smo uspjeli uskladiti interne akte Ine sa Zakonom o trgovačkim društvima. Ina ima dualistički sustav - Nadzorni odbor (NO) i Uprava, nitko drugi ne donosi odluke. 2011. kad sam prvi put bio član NO-a, bio sam šokiran i o tome sam pisao Upravi. Ostalo je i dalje u dodatku ugovora da MOL upravlja Inom i zato propisuju određene procese. Što se tiče Hanfe, izvanredni nadzor su obavljali 2011. i podnijela je dvije kaznene prijave - odgovorio je Vanđelić.
Zatim ga je Mirela Ahmetović pitala više pitanja, je li bio zadužen za organizaciju, je li dobio ponudu vlade na uvid MOL-u, je li službeno obaviješten o odbijenici Mađara...
- Ne znam nikoga tko je sudjelovao na izradi tih dokumenata. To se odvijalo u razini tajnosti koja meni nije jasna. Mislim da nitko nije vidio tu ponudu. Bilo bi tu zanimljivo vidjeti cijenu. Zašto nije došlo do otkupa dionica? Razlog vjerojatno leži u političkim razlozima. Kompleksno je pitanje zašto nije došlo do otkupa - odgovorio je.
Karolina Vidović Krišto je Vanđelića upitala o tome je li ga u njegovim odlukama usmjeravao premijer Plenković.
- Mene nitko nikad ne usmjerava. Ne mogu prihvatiti da me netko usmjerava, pa ni Plenković. Mi smo 2016. godine uskladili interne akte - rekao je.
Vanđelić je istaknuo da je hrvatski zakonodavni okvir dovoljno dobar za korporativno djelovanje. Kompanije poput Ine imaju dobre sustave koji sprječavaju prevare, napomenuo je.
- Nakon što je izbila afera, bilo je za očekivati da će Hanfa izvršiti pregled. Pitanje je tko je pokrovitelj. Možda smo pokrovitelja mogli otkriti da smo pustili novac u Švicarsku i vidjeli tko će onda doći po njega", kazao je. Smatra da su interne kontrole Ine primijetile da se nešto događa i da su obavijestile nadređene. Mislim da je spoznaja unutar Ine postojala i zašto se Ina s time nije obračunala, to će se saznati", naveo je i istaknuo da je netko trebao primijetiti da se nešto čudno događa. Strane banke su primijetile da se nešto čudno događa po računima nekim klijentima i one su to izvijestile. Žao mi je što to nije prije vidjela Porezna jer su sigurno neki imali i prije sumnjive transakcije - rekao je.
Mikuš: Ljudi iz Mola često su bili alibi za nepodopštine hrvatskih političara
Prije Vanđelića, saslušan je i bivši predstavnik radnika u Nadzornom odboru Ine sindikalac Božo Mikuš koji je izjavio da sindikat nikad nije imao problema s ljudima iz MOL-a kad je riječ o radničkim pravima, ali su oni često bili alibi za nepodopštine hrvatskih političara.
Mikuš, koji je bio predsjednik Sindikata naftnog gospodarstva, rekao je na saslušanju pred Vijećem da u Croscu, tvrtki kćeri Ine, nisu bila isplaćena radnicima prava iz kolektivnog ugovora u iznosu od 4,5 milijuna kuna, a direktor Crosca tvrdio je da bi ih oni isplatili, ali ne daju Mađari.
Nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i Molovih predstavnika
Mikuš se pritom prisjetio da je nakon razgovora s predstavnikom Mola taj problem riješen za tri minute, a novac je isplaćen za dva tjedna.
- Sljedeći dan sam sav veseo otišao direktoru reći da Mađari dozvoljavaju, ali on je bio jako ljut što sad mora te novce isplatiti, a mislio ih je dati za nešto drugo – rekao je Mikuš.
Ustvrdio je kako je s ljudima iz Mola bilo teško pregovarati,ali kad bi nešto dogovorili nikad nijedno pravo ne bi eskivirali, ‘što s našima nije bio slučaj‘.
Mikuš, koji je bio član Nadzornog odbora od 2012. do 2014., rekao je da su u tom razdoblju sve odluke donesene jednoglasno, osim posljednje sjednice na kojoj je hrvatski predstavnik bio protiv dviju točaka dnevnog reda.
- Jedini koji se javljao bio sam ja, nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i Molovih predstavnika i nije bilo nikakvih problema - naglasio je.
Suglasja nije bilo jedino 2014. oko nabave nafte jer je nabava prebačena iz Inter Ine u Londonu na Mol, kazao je Mikuš. Prisjetio se da je kasnije došao do informacija zbog kojih se čudio zašto je došlo do sukoba jer je naknada Mol tradea za nabavljenu naftu bila 15 puta niža.
Saslušanje Mikuša obilježile su razmirice s predsjednikom Antikorupcijskog vijeća Nikolom Grmojom, koji mu je predbacivao da brani Molov model upravljanja Inom.
- Zamolio bih vas da mi ne stavljate u usta nešto što nisam rekao - rekao je Mikuš i odgovorio Grmoji kako nikad nije imao dojam da je Ina podružnica Mola.
Ustvrdio je kako je 2008. Ina dovedena na rub bankrota, pozivajući se na zapisnik s Povjerenstva za privatizaciju Ine. Tada je koeficijent omjera duga i vrijednosti prešao razinu u kojoj su kreditori mogli tražiti povrat, zbog čega bi došlo do preuzimanja.
- Znam da je Mol uskočio s novcima da pomogne Ini koja u prosincu 2008. i siječnju 2009. nije imala novca za isplatu plaća radnika, zato mi nemojte govoriti da branim Mol - kazao je.
Na upit Grmoje kako to da je Ina bila pred bankrotom, a ipak je Mol bio spreman podmititi premijera da bi se dokopao Ine, Mikuš je odgovorio da je pitanje adresirano na krivu stranu jer on nije političar.
Upitan je li Molovo vođenje Ine dovelo do toga da je Ina sada jača kompanija nego 2003. kad ju je Mol preuzeo, Mikuš je odgovorio protupitanjem - ako je Ina bila jača kompanija 2003. zašto nije modernizirala rafinerije?
Sisačka rafinerija stvarala gubitak od 100 milijuna, ali nije ju trebalo zatvarati
Rafinerija nafte Sisak stvarala je gubitak veći od 100 milijuna, ali Mikuš ne smatra da ju je zbog toga trebalo zatvarati, no Mol nije prvi koji je to htio učiniti.
- Gospodin Štern je mislio da je treba zatvoriti. Fižulić, kad je obrazlagao prijedlog zakona o privatizaciji Ine, predložio je da se rafinerije izdvoje iz Ine, da se jedna rafinerija proda, a novcem koji bi se dobio privatizirala bi se druga - rekao je.
Inine rafinerije trebalo je modernizirati davno prije Molova preuzimanja jer se to moglo napraviti za puno manje novca i uz puno bolju tehnologiju.
Vezano za model upravljanja Inom, Mikuš je rekao da su 2014. po jedan predstavnik Mola i hrvatske strane napravili prijedlog izmjena sustava korporativnog upravljanja Inom, ali ga je, kako izgleda, minirao tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.