Veće trošarine na duhan su fiskalna mina od 400 milijuna eura

Hrvatska duhanska industrija strateški je važna i jedinstveno vertikalno integrirana - od finalne proizvodnje u Istri do uzgoja u Slavoniji i Podravini. Zapošljava oko 10 tisuća ljudi, izvoz doseže 400 milijuna eura, a tristotinjak farmera proizvodi šest posto europskog duhana uz garantirani otkup i pristojnu zaradu. Zato se ta industrija u nas ne može tretirati kao diljem EU, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u ovotjednoj publikaciji Fokus tjedna. 

Europska komisija (EK) predložila je Direktivu o trošarinama na duhanske i srodne proizvode (TED) s velikim povećanjem minimalnih trošarina – sa 124,2 na 215 eura na tisuću cigareta. To bi značilo rast trošarinskog opterećenja od 73 posto, ali i dvostruko veće trošarinsko opterećenje na cigarete i sve nikotinske proizvode nego u susjednim ne-EU zemljama. Tako veliko povećanje i razlika u odnosu na susjede doveli bi hrvatsku duhansku industriju u izrazito težak položaj.

Analize pokazuju da je potražnja za tim proizvodima u RH znatno osjetljivija na promjene cijena nego što pretpostavlja EK. Elastičnost potražnje procjenjuje se na −1,3, dok EK koristi −0,54, a to znači da bi planirano povećanje trošarina dovelo do pada, a ne rasta poreznih prihoda. Prema tome, hrvatski proračun mogao bi godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarine na duhanske proizvode. To tržište koje se gubi pritom ne bi nestalo već bi se slilo na ilegalno tržište, potičući kriminalne lance u zemlji i regiji.

EU već gubi 17 milijardi eura godišnje od 52 milijardi nezakonitih cigareta, dok je tržište ilegalnih nikotinskih proizvoda procijenjeno na 10 milijardi eura. Povećane trošarine dodatno bi ojačale sivo tržište i krijumčarenje, bez koristi za javno zdravlje. U listopadu 2024. prosječna trošarina u Hrvatskoj iznosila je 128 eura na tisuću cigareta, tek 14 posto ispod EU prosjeka kad se uvaže razlike u cijenama i dohotku, što jasno pokazuje da nema prostora za nagli rast kako stoji u prijedlogu EK.

TEDOR mehanizam

EK predlaže i porezni mehanizam TEDOR –preusmjeravanje 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina u proračun EU, što bi Hrvatsku stajalo 152 milijuna eura godišnje.To državi ne donosi nove prihode već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU -u suprotnosti s temeljnim načelom vlastitih prihoda EU.

Tim gore, TEDOR se oslanja na bazu koja se smanjuje, potrošnju duhanskih proizvoda, pa je dugoročno neodrživ. Predložene mjere bi ograničile fiskalnu autonomiju država članica EU, posebno juga i jugoistoka EU, gdje je kupovna moć ispod EU prosjeka, uključujući Hrvatsku. Ukupno procijenjeni godišnji gubitak državnog proračuna iz konteksta TED-a i TEDOR-a je oko 400 milijuna.

Dodatni porezni pritisak dakle dolazi kroz TEDOR i spomenuti CORE porez, koji bi se izravno slijevali u proračun EU. Time bi značajno rasli troškovi poslovanja mnogih srednjih i velikih hrvatskih tvrtki, pogoršala konkurentnost i smanjila privlačnost zemlje za ulaganja. Također, postoji realna opasnost od premještanja poslovanja u zemlje s povoljnijim poreznim režimima, što bi značilo gubitak radnih mjesta, kapitala i poreznih prihoda u Hrvatskoj.

Porezni tretman inovativnih duhanskih i nikotinskih proizvoda smanjene štetnosti treba oblikovati tako da potiče prelazak odraslih pušača na manje štetne alternative, navodi Stojić. Stoga je primjereniji pristup, uz moderirani i postupni porast trošarina na cigarete, uvođenje minimalne trošarine na THP (grijani duhanski proizvodi) od 110 eura po kilogramu, na e-tekućine do 0,25 eura  po mililitru i trošarine na nikotinske vrećice od 25 eura po kilogramu.

Tako bi se očuvala fleksibilnost članica EU i ublažio negativni učinak na tržište. Prema izračunima EK, previsoke minimalne stope na proizvode smanjenog rizika, poput e-tekućina ili nikotinskih vrećica, mogle bi gotovo uništiti tržište tih proizvoda u EU. Naime, predložena minimalna stopa od 143 eura po kilogramu za nikotinske vrećice, prema izračunu EK, smanjila bi njihovu prodaju za čak 86 posto. To bi obeshrabrilo prelazak pušača s cigareta na alternative i narušilo tržišno natjecanje. Umjerenije stope, prilagođene uvjetima svake članice, omogućile bi inovacije, fiskalnu stabilnosti učinkovitiju borbu protiv ilegalne trgovine.

HUP stoga predlaže:

• Faznu i umjerenu prilagodbu trošarina, kako bi se izbjegli porezni šokovi i rast sivog tržišta
• Povoljniji porezni tretman proizvoda smanjenog rizika (THP 110 eura po kilogramu, e-tekućine ≤0,25 eura po mililitru, nikotinske vrećice 25 eura po kilogramu), što potiče prelazak odraslih pušača na manje štetne alternative
• Očuvanje fiskalnog suvereniteta i odbacivanje TEDOR-a, jer preraspodjeljuje nacionalne prihode i ugrožava stabilnost proračuna članica EU
• Odbacivanje CORE poreza koji dodatno opterećuje tvrtke i smanjuje konkurentnost velikog broja srednjih i velikih hrvatskih tvrtki
• Koordinaciju Hrvatske s državama regije za jači pregovarački položaj s EK
• Aktivnu suradnju industrije i Ministarstva financija u pronalaženju održivih rješenja koja štite fiskalne i ekonomske interese