Biznis i politika
StoryEditor

Većina burzovnih roba porasla, ali cijena nafte pada u kontekstu straha za globalno gospodarstvo

13. Lipanj 2023.
foto Shutterstock
piše: Robert Jurišić, S - GRAIN BI
  • Terminske cijene nafte Brent pale su ispod 74 $/bbl na početku ovog tjedna, budući da su zabrinutosti oko slabljenja potražnje u Kini i rastuće ponude ruske sirove nafte prevagnule nad planovima Saudijske Arabije da smanji proizvodnju
  • Cijene pšenice rastu u pozadini smanjenih prognoza usjeva u EU zbog manjka oborina premda nedostatak izvozne aktivnosti iz Europe sprječava značajniji oporavak cijena
  • Glavni tržišni igrači nastavili su izražavati zabrinutost da opskrba bakrom možda neće pratiti očekivanja velike dugoročne potražnje, budući da je metal ključna sirovina za prijelaz na obnovljive izvore

 

Iza nas je tjedan u kojem su cijene većine roba porasle, uz poneku iznimku poput cijene nafte. Ipak nafta nije bilo koja sirovina, već kraljica burzovnih roba pa to uvijek treba uzeti u obzir kada se donosi ovako generalan zaključak. Ovaj tjedan očekujemo nekoliko važnih makroekonomskih podataka koji bi mogli imati utjecaj na kretanje cijene burzovnih roba. U utorak čekamo podatke o inflaciji u SAD-u, zatim sastanak američkog FED-a u srijedu te za kraj sastanak ECB u četvrtak.

Tržišne cijene robe reagirat će na kretanje američkog dolara i ukupni ton rizika na tržištu. Za sada, dolar ostaje blizu svojih višetjednih najnižih razina dok trgovci čekaju odluke o monetarnoj politici. Dolarski indeks DXY ispod 104 boda.

S&P 500 indeks na granici od 4.300 bodova i ušao je u tzv. bullish market (+20 posto od zadnje najniže točke), nešto što smo čekali još od listopada prošle godine, čime je završio najduži bearish market još od 1948. Indeks straha VIX i dalje nizak, ispod 15 bodova. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) u novom tjednu blizu 530 bodova, a Bloomberg Commodity Index (BCI) pleše oko te granice od 100 bodova.

I dok burzovni indeksi rastu, eurozona, skupina dvadeset zemalja članica EU koje koriste euro kao vlastitu valutu, ušla je u tehničku recesiju, što znači da je zabilježen pad realnog BDP-a u dva uzastopna kvartala. Pad gospodarske aktivnosti u eurozoni ponajviše je uzrokovan lošim kretanjima u Njemačkoj, gospodarski najbitnijoj europskoj državi.
 
Osim Njemačke, među državama s posebno lošim rezultatima u prvom kvartalu 2023. godine je i Republika Irska. Obzirom da Irska služi kao europsko sjedište brojnih multinacionalnih kompanija, ovaj pad ukazuje na moguće usporavanje gospodarstva na globalnoj razini koje bi uskoro moglo uslijediti.
 
Osim eurozone, rani znaci recesije pojavljuju se i u drugim razvijenim zapadnim gospodarstvima. Veliki broj ekonomista smatra kako se i SAD nalazi pred novom recesijom, što je u skladu s predviđanjima MMF-a kako se pred svjetskim gospodarstvom nalaze “teška vremena”.
 
Ray Dalio tvrdi da su SAD u ranoj fazi velike dužničke krize kojom se kasno upravlja. On također izjavljuje da "ne možete isprintati svoj vlastiti put do dugoročnog prosperiteta." Ova recesija bit će uzrokovana mnogim faktorima među kojima se ističu visoka i uporna inflacija, dizanje kamatnih stopa te usporavanje tržišta nekretnina.

Buy the rumor, sell the fact​

Cijene nafte padaju u kontekstu u kojem su strahovi za globalno gospodarstvo jači od onih povezanih sa smanjenjem proizvodnje koje je najavila Saudijska Arabija. Čini se da je tržište iskoristilo prošlotjednu najavu Saudijske Arabije o smanjenju proizvodnje za već klasičan buy the rumour, sell the fact pristup kako bi u kratkom roku profitirali na promjeni cijene na burzi.
 
Terminske cijene nafte Brent pale su ispod 74 $/bbl na početku novog tjedna, budući da su zabrinutosti oko slabljenja potražnje u Kini i rastuće ponude ruske sirove nafte prevagnule nad planovima Saudijske Arabije da smanji proizvodnju. Ruski izvoz nafte u Kinu i Indiju porastao je na rekordne razine u svibnju čak i nakon provedbe embarga EU i mehanizma ograničenja cijena nametnutih od strane G7 koji je započeo početkom prosinca. Tržište će zasigurno pričekati ovotjedna makroekonomske podatke prije nego definira novi smjer.
 
Terminske cijene prirodnog plina u Europi pale su za više od šest posto, ispod 30 €/MWh, zbog uzimanja profita nakon prošlotjednog porasta od 35 posto jer ulagači procjenjuju manje zalihe u odnosu na velika skladišta plina i slabiju potražnju. Isporuke plina iz SAD-a postaju sve manje jer se opskrba usmjerava prema Aziji, gdje su cijene konkurentnije u ljetnim mjesecima zbog veće potražnje za hlađenjem.
 
U međuvremenu, norveški Equinor odgodio je ponovno pokretanje svoje LNG tvornice Hammerfest za 14. lipnja zbog tehničkih poteškoća. Osim toga, plinovod Turkstream, koji transportira plin iz Rusije kroz Crno more u Tursku, zatvoren je zbog radova na održavanju. Trenutačno je europsko skladište plina popunjeno 70,4 posto, a cilj EU je postići popunjenost skladišta od 90 posto do 1. studenog.
 
Sedam zapadnih članica Arktičkog vijeća prekinulo je suradnju s Rusijom po svim pitanjima. Sada se Zapad boji da će Moskva i Peking stvoriti vlastitu alternativu ovom tijelu. Arktik bi mogao postati još jedna točka globalnih napetosti. To može dovesti do situacije da će svatko moći slobodno koristiti arktičku zonu za plovidbu i za vađenje sirovina.
 
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da ne vidi izglede za produljenje ugovora o izvozu žitarica iz Crnog mora koji ističe sredinom srpnja. Pored toga, Kremlj je priopćio da će eksplozija koja je oštetila naftovod, korišten za izvoz ruskog amonijaka kroz Ukrajinu, imati "negativan utjecaj" na sudbinu crnomorskog ugovora o žitu. Naftovod Togliatti-Odesa godišnje je pumpao do 2,5 milijuna tona amonijaka za globalni izvoz u ukrajinsku crnomorsku luku Pivdennyi iz Togliattija u zapadnoj Rusiji. Rusija je optužila ukrajinske snage da su digle u zrak dio najdužeg cjevovoda za amonijak na svijetu u ukrajinskoj regiji Harkov.
 
Inače, ako ste se ikad zapitali koliku cijenu rata u Ukrajini plaća Europa, prema Josepu Borrellu, šefu EU za vanjsku i obrambenu politiku, sankcije protiv Rusije koštale su Europu 700 milijardi eura. Više od 10 puta nego što je izravna potpora Ukrajini, koja do sada iznosi 60 milijardi eura. Nema što, sjedi pet.

Raste cijena pšenice

Geopolitička situacija na crnomorskim tržištima ostaje napeta i zbog rušenja brane Kakhovka. U tijeku su rasprave o produženju koridora nakon 17. srpnja, a uništenje brane samo dodatno komplicira pregovore. Prema riječima ukrajinskog ministra poljoprivrede, više od 500 tisuća hektara bit će pogođeno rušenjem brane, a glavna posljedica bit će uništenje postrojenja za navodnjavanje. Teško je izmjeriti utjecaj na nacionalnu proizvodnju, ali to će samo marginalno utjecati na globalne bilance.
 
Cijene pšenice rastu u pozadini smanjenih prognoza usjeva u EU zbog manjka oborina premda nedostatak izvozne aktivnosti iz Europe sprječava značajniji oporavak cijena. Porast cijena žitarica na europskoj burzi, izazvan produljenjem zabrane isporuke pšenice, uljane repice, kukuruza i suncokreta iz Ukrajine u pet susjednih zemalja EU od strane EK, ubrzao se u pozadini suhog i vrućeg vremena u Francuskoj i Njemačkoj posljednjih tjedana.
 
Općenito, prošli tjedan kotacije žitarica na MATIF-u porasle su za pet do sedam posto, što je popravilo raspoloženje poljoprivrednika koji su očekivali daljnji pad cijena. Sljedećih tjedana očekuje se toplo i vlažno vrijeme u većini poljoprivrednih regija Europe, što pogoduje usjevima u kasnijim fazama razvoja.
 
Generalno, fokus tradera usmjerava se na SAD i vremensku prognozu tijekom sljedećih tjedana dok ulazimo u najvažniji period godine za proizvodnju usjeva zasijanih na proljeće. Ako trenutni deficit vode u SAD-u potraje, mogao bi biti kažnjen budućim žetvama soje i kukuruza. U Europi, deficit vode ostaje na snazi ​​i mogao bi imati značajan utjecaj na proljetne usjeve.
 
Kao i obično u lipnju, USDA izvješće od petka nije donijelo nikakve nove informacije. Valja istaknuti da se globalna procjena uroda pšenica kreće oko 800 milijuna tona, kukuruza oko 1,22 milijardi tona, a sojinog zrna oko 410 milijuna tona. Redom sve povijesno rekordne količine, što će ukoliko se ostvari značiti snažan oporavak na strani ponude.
 
Ono što treba pogledati su globalne zalihe. Ako se izuzme Kina (jer su oni neto uvoznici), zaliha pšenice je 131 milijuna tona, druga najniža razina u zadnjih 11 godina. S druge strane, zalihe kukuruza, bez Kine, porasle su na najvišu razinu u zadnjih 5 godina.

Kina gomila zlato

Kina je povećala svoje rezerve zlata sedmi mjesec zaredom. U svibnju je zemlja povećala rezerve za oko 16 tona. Najveća svjetska korporacija za rudarenje i iskopavanje zlata, američki Newmont Corporation obustavio je prodaju. Osim toga, najavili su prekid rada u meksičkom rudniku Peñasquito. To je najveći rudnik srebra u Meksiku i drugi u svijetu.
 
Inače, Meksiko je najveći proizvođač srebra na planeti. Zlato je palo ispod 1.960 $t.oz. Oprez dominira tržištem uoči sastanaka o monetarnoj politici zakazanih ovog tjedna za FED, ECB i BoJ. Ulagači su se također pripremili za podatke o američkoj inflaciji ovog tjedna koji bi mogli utjecati na izglede za gospodarstvo i kamatne stope.
 
Tržišta vide više od 70 posto šanse da će FED zadržati svoju referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom u srijedu, dok su ostali podijeljeni oko toga hoće li zadržati stope stabilnima ili nastaviti sa pooštravanjem politike u srpnju. Također se očekuje da će BoJ zadržati svoju iznimno labavu monetarnu politiku u petak, dok se očekuje da će ECB podići svoju referentnu stopu za 25 baznih bodova ovaj tjedan i ponovno u srpnju kako bi se borila protiv inflacije.
 
Terminske cijene bakra približile su se granici od 3,8 $/lbs, najvišoj razini u gotovo mjesec dana, usred rastuće zabrinutosti oko ponude i nade u povećanje potražnje. Glavni tržišni igrači nastavili su izražavati zabrinutost da opskrba bakrom možda neće pratiti očekivanja velike dugoročne potražnje, budući da je metal ključna sirovina za prijelaz na obnovljive izvore.
22. studeni 2024 17:02