Vedran Blagus
U posljednjih nekoliko godina osnovalo se mnogo lokalnih poslovnih inkubatora i akceleratora koji su podignuli kvalitetu na višu razinu
Domaći VC fond Feelsgood Capital Partners nedavno je objavio veliku promjenu u svojim redovima: Vedran Blagus zamjenjuje Dinka Novoselca i preuzima aktivnu ulogu u pokretanju sljedećeg fonda – Feelsgood Capital Partnersa. To nas je navelo na razgovor s Blagusom koji je za Lider, između ostalog, otkrio koliko će biti težak novi fond, u što će ulagati, što mu je važno kad su posrijedi startupovi te kako ocjenjuje trenutačnu startup-scenu u Hrvatskoj.
– Za početak, bit će to podizanje novog fonda koji će se zvati Feelsbetter. Do sada smo imali Feelsgood, a odsad će biti i Feelsbetter. Naravno, pomagat ću s prvim fondom koliko god mogu, a onda ću, kada podignemo novi fond, biti partner u svemu, od pronalaženja ulaganja do upravljanja ulaganjima. Ondje ću se baviti baš upravljanjem portfeljom.
– Prvi fond koji imamo težak je trideset milijuna eura, a za novi ciljani nam je maksimum šezdeset milijuna eura. U razgovoru smo s potencijalnim ulagačima i planiramo zatvoriti prikupljanje sredstava već u prvoj polovini sljedeće godine kako bismo te godine mogli početi ulagati iz novog fonda. Bez obzira na to Feelsgood nastavlja ulagati u nove tvrtke dok Feelsbetter ne počne poslovati. Planiramo glatko prijeći iz jednog fonda u drugi.
– Najčešći su ulagači europski i mirovinski fondovi, banke za obnovu i razvoj, primarno hrvatske i slovenske jer su nam te dvije zemlje glavna geografska područja za ulaganje. Pristupat ćemo i family officeima, a posebno ciljamo na osnivače, dakle pojedince koji su dosad napravili exit, a s kojima imamo kontakt. Prvi su nam korak institucionalni ulagači, a zatim ćemo s privatnim kapitalom do kraja popunjavati fond.
– U SCV-u proveo sam malo više od osam godina. Bio sam zadužen za prikupljanje ulaganja, upravljanje postojećim portfeljima, ali neoperativno, kao predstavnik fonda, te podizanje startup-scene u regiji na višu razinu: držao sam predavanja, sudjelovao na raznim okruglim stolovima, bio član žirija na natjecanjima i slično. Kad sam počeo raditi u tom području, mnogo ljudi nije ni znalo što su VC fondovi pa je proteklih godina tržište naučilo što su fondovi, kako funkcioniraju ulaganja, što znači skalirati i slično. Gotovo ću isto raditi u Feelsgoodu, s time da ću u njemu biti na još višoj razini – bit ću član investicijskog odbora, odnosno član upravljačkog tijela fonda.
– Bit će u istoj fazi, da, dakle tvrtke u ranoj fazi razvoja. Bavit ćemo se većinom predsjemenskim i sjemenskim ulaganjima, a bit će i nekih ulaganja u serije A. SCV primarno je tehnološki, što znači da su se sva ulaganja morala usmjeravati u softverske startupove, a Feelsgood ne mora ulagati isključivo u softvere. Uz financijski povrat postizanje mjerljivoga pozitivnog društvenog učinka jednako je vrijedan uvjet koji startupovi moraju zadovoljiti kod nas.
– Prema mom iskustvu, na otprilike osamdeset startupova s kojima smo razgovarali bilo je jedno ulaganje.
Vedran Blagus
– Postoje dva tipa startupa odnosno dva tipa osnivača. Prvi je tip prvak regije (engl. regional champion), a drugi je globalni izazivač (engl. global challenger), odnosno oni koji se žele fokusirati na regiju i biti najbolji u njoj te oni koji će gledati globalno i žele pokoriti svijet. Preferiram one koji gledaju globalno i razvijaju globalni proizvod upravo zato što regija ili pruža ograničene prilike za izlazak ili ograničeni prihod i slično. Zato ćemo i u ovome fondu gledati osnivače kojima je njihov proizvod životna misija i koji žele promijeniti svijet. Što se tiče proizvoda, postoji mnogo dobrih proizvoda koji mijenjaju tradicionalnu industriju. Kad gledamo unatrag globalne priče, oni najveći nastajali su tako da su digitalizirali neku tradicionalnu industriju. Mnogo se industrija može digitalizirati.
– Gledajući Hrvatsku i Sloveniju, ne postoji industrija koja trenutačno dominira, već vidimo mnogo dobrih startupova u raznim industrijama i sektorima. U posljednje vrijeme nekako vidimo da vlada pompa kad je riječ o AI startupovima u kojima su valuacije više u odnosu na druge industrije, no novih investicijskih runda i dalje ima pa ćemo vidjeti tko će i iz koje industrije na kraju izaći kao pobjednik.
– Prije osam godina mi u Hrvatskoj bili smo ljubomorni na Sloveniju jer je ondje niknuo Outfit7, zatim se uzdignula kriptoscena pa je procvala Srbija, a onda su 2020. u Hrvatskoj počeli izlasci poput Nanobita, Fivea, Photomatha i ostalih. Prema mome mišljenju, u posljednjih nekoliko godina Hrvatska vlada regionalnom startup-scenom jer ima najkvalitetnije startupove i najbolji tijek investicija, zato s nama često kontaktiraju strani fondovi koji žele ulagati kod nas. Hrvatska je došla na zemljovid stranih fondova i osnivači startupova u Hrvatskoj, prema mome mišljenju, nikada nisu bili u boljoj poziciji.
– Apsolutno.
– Da. I dalje je najveće tržište, posebno za tehnološke startupove, i ima najviše novca za ulaganja. Što se tiče netehnoloških startupova, njima SAD nije potreban jer im je preskup i oni će, prema svemu što vidimo, primarno ostati u Europi, koja je dovoljno veliko tržište za njihov razvoj. Čak se i regulativa otvara u EU-u, olakšat će se osnivanje tvrtki, smanjiti porezi i slično. U SAD-u je to baš jednostavno napravljeno, dogovori i investicije vrlo se brzo ostvaruju, pa je zato i zanimljivo tržište, ali i kod nas se radi na tome da se osnivačima olakša poslovanje.
– Tako je. U SAD-u, recimo, postoji SAFE kao vrsta ugovora; akronim je to od Simple Agreement of Future Equity. To je predložak u koji se, pojednostavnjeno, upišu iznos, valuacija, potpiše se online i gotovo. U Hrvatskoj postoji konvertibilni zajam, što jest dobro, ali ostaje odvjetnički trošak. No raditi na rundi equityja da se ulazi u tvrtkinu strukturu i dalje je mukotrpan proces.
– U posljednjih se nekoliko godina osnovalo mnogo lokalnih poslovnih inkubatora i akceleratora koji su podignuli kvalitetu na višu razinu. Također, startupovi su danas osvješteniji, znaju što VC fondovi traže i mogu se savjetovati s iskusnijim osnivačima. Drugim riječima, danas je sve razvijenije i također vidimo ponovno buđenje scene poslovnih anđela nakon osnutka Croatian Business Angels Networka, CBAN-a. A što se tiče opreza, mogu reći da su europski fondovi mnogo konzervativniji od američkih i prema brzini odluke i prema uvjetima.
– Djelomično. Europski fondovi, rekao bih, provode detaljniju dubinsku analizu poslovanja od američkih, ali i ujedno su sporiji jer su im najveći ulagači oni institucionalni, koji moraju slijediti određenu proceduru.
– Prosjek je od pet do osam godina. Rijetko vidimo da je netko izašao za manje od pet godina, a svakako smo vidjeli neke koji su odustali ili nisu uspjeli.
– Uz izrazito kvalitetne inicijative u pripremi, pipeline, naše tržište postaje sve kompetitivnije jer dolaze i strani fondovi, zbog čega i mi moramo bolji svakoga dana. Naša je prednost u tome što imamo brži i izravniji pristup osnivačima, a također smo im regionalni partner u širenju, zapošljavanju, kao i privlačenju dodatnih eksternih runda ulaganja.
