Pišu: Edis Felić i Anamarija Mujanović
Ključni srednjoročni izazovi hrvatskog gospodarstva su manjak radne snage i manjak privatnih investicija, istaknuo je na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske i posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić koji je govorio o tome što Ured Predsjednika vidi kao problem, što kao ograničenje te koji su to izazovi koje je Ured identificirao.
– Povećanje privatnih investicija je ključno i to je ono što Mario Draghi u svom izvještaju naglašava. To je nešto na čemu moramo raditi. EU fondovi su dobrodošla stvar, provjereno velik izvor našeg rasta, no dugoročno oslanjanje na njih nije dobro – izjavio je Mačkić dodajući kao glavne izazove i neefikasno tržište finalnog dobara i usluga te poslovno okruženje.
Baš kao i direktorica HUP-a Irena Weber, koja se publici u dupkoj punoj dvorani hotela Westin obratila ranije, i Mačkić se osvrnuo na izvještaj o konkurentnosti, rekavši da je konkurentnost ključ svega, a naglasio je i produktivnost, koja, kako tvrdi, je jedino što poduzetnicima treba biti važno, a nakon toga sve ostalo. Govorio je i o takozvanoj ‘tragediji horizonta‘ koja se u Hrvatskoj personificira kroz dva načina: prvo u fokusu na usporedbi s onim što je bilo prije, a drugo kroz način na koji pristupamo stvarima, zanemarujući ono što je važno kao što je recimo industrijska strategija.
Govorio je Mačkić i o ‘startnim pogreškama‘ u hrvatskoj ekonomskoj politici navodeći kao primjer situaciju u kojoj imate rast opće razine cijena te pritiske radnika da se plaće povećaju. Ipak, kako tvrdi, plaće su stvar između poslodavca i zaposlenika, a poreze i druge mjere uređuje država.
Osvrnuo se i na povećanje produktivnosti naglašavajući da se ono može dogoditi isključivo kroz privatne investicije te uređenje poslovnog okruženja, a kao izazov ekonomske politike naveo je i nejednakost kojoj u prilog idu dva izvještaja Europske središnje banke.
– Možda je vrijeme da krenemo obrađivati svoj vrt. Ured Predsjednika i njegov ekonomski savjet je uvijek tu. Promatramo i gledamo. Imamo isti cilj – zaključio je posebni savjetnik Predsjednika RH za ekonomiju.
Sve više prilika, ali i rizika
Na samom otvorenju 16. konferencije Dan velikih planova glavni urednik poslovnog tjednika Lider Miodrag Šajatović istaknuo je kako ne možemo govoriti da je današnja kriza kao prethodne jer se poslovna zajednica prilagodila svim problemima s kojima se suočavamo.
– Za ovu godinu može se reći da je rast potaknut potrošnjom, turizmom i EU fondovima, no ipak nije sve isto. Industrija i robni izvoz suočavaju se s poteškoćama, a globalni problemi nam govore da je za poduzetnike doduše sve više prilika, ali i sve više rizika – rekao je Šajatović.
Ta je konferencija, koja se održava u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin, postala vodeća u Hrvatskoj na kojoj se govori o planovi za slijedeću godinu, nastavio je Šajatović dodavši da je upravo ovaj dio godine vrijeme kada se rade planovi. Prije dvije godine smo očekivali paniku, lani smo se pitali hoće li biti inflacije i/ili recesije, sreća pa nije, a fokus današnje konferencije je na procjenama i prognozama te očekujemo odgovor na pitanje kako će kreatori ekonomskih politika raditi i kako će se to odraziti na kompanije.
Irena Weber govorila je o Izvješću o konkurentnosti EU gospodarstva koji je nedavno podnio Mario Draghi. Podsjetila je na tehnološki jaz između EU i SAD-a te drugih tehnološki jakih zemalja. Investitori ulažu više u tehnološki napredne tvrtke u SAD-u, što ima veze sa educiranom radnom snagom, dostupnošću i cijenom energije koja je jeftinija, a treći razlog je taj što se u SAD-u suočavaju s manjim administrativnim opterećenjem i regulatornim preprekama, na što se poduzetnici u EU najviše žale.
Europa je zakasnila u digitalizaciji, kompanije napuštaju EU i odlaze u SAD, a iz svega bi i Hrvatska mogla puno naučiti.
– Dobro je da su u posljednje vrijeme gospodarske teme došle u fokus javnosti. U ekonomski smo povoljnom razdoblju. Ipak, u javnom narativu postoji i dalje zazor zbog financiranja privatnih projekata, pa se veliki dio novca zbog toga plasira u javne projekte. To nije dobro, treba potaknuti jačanje konkurentnosti domaćih tvrtki. Treba nam rast konkurentnosti i produktivnosti i zato trebamo pokrenuti reforme – rekla je Weber.
Dan velikih planova postao je zaštitnim znakom Liderovih konferencija. Do sada je okupio oko 5300 sudionika i 270 govornika, mahom industrijskih lidera, makroekonomskih stručnjaka te čelnika iz političkog i javnog života, a očekuje se da će taj status potvrditi i ove godine.