Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Cijene energije pale su 11,3 posto u svibnju, predvođene prirodnim plinom u Europi (-25,2 posto) i ugljenom (-17,4 posto), prema podacima Svjetske banke. Cijene neenergetskih energenata pale su za 3,6 posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda pale su 2,5 posto. Cijene hrane pale su za 3,1 posto, predvođene padom jestivih ulja i sačme od 4,9 posto. Cijene pića i sirovina pale su za 1,4 posto, odnosno 0,5 posto. Cijene gnojiva pale su 2,2 posto, predvođene padom DAP-a od 20 posto. Cijene metala pale su 6,4 posto, predvođene cinkom (-10,5 posto), željeznom rudom (-10,4 posto) i niklom (-8,1 posto). Plemeniti metali oslabili su 0,5 posto.
Stalni rast kamatnih stopa glavnih zapadnih središnjih banaka pridonio je pogoršanju pada cijena. Zemlje uvoznice, koje su među najzaduženijim zemljama, doživjele su presušivanje svojih dolarskih rezervi i stoga su smanjile kupnju. Nadalje, osim zlata, sve su robe, među kojima energija u prvom redu, platile carinu zbog veće cijene novca. Još uvijek ima mnogo ekonomskih podataka za razmatranje, ali sve je izglednije još jedno povećanje stopa od strane FED-a u lipnju.
Slično razmišlja i ECB premda je inflacija u eurozoni pala više od očekivanog, na 6,1 posto (što je i dalje prilično visoka stopa inflacije). Tržište očito prihvaća da mora slijediti ono što FED cijelo vrijeme govori, a to je da je borba protiv inflacije (odnosno vraćanje stope inflacije na dva posto) prioritet. Uz sve to, čini se da se ova recesija na čekanju nastavlja pomicati prema kraju 2023. Kao posljedica svega, dolar ima potencijala dodatno ojačati na odnos 1,05 za jedan euro.
Fitch upozorava da bi ipak mogao sniziti američki kreditni rejting, unatoč rješavanju gornje granice duga. Neispunjenje obveze SAD-a može biti samo pitanje vremena. Kućanstva i država su preplavljeni dugovima. Ali što nas uči povijest u tim slučajevima? Dinastije idu ruku pod ruku s moći i utjecajem. Carstva su često građena na zlatnim temeljima, dok su sile u opadanju, poput angloameričke, obično zakopane u dugovima. Povijesno gledano, zlato je simboliziralo moć zbog svoje univerzalne vrijednosti, cijenjenog statusa i širokog priznanja, bez obzira na vlasnika. To je decentralizirana valuta par excellence.
Kina se i dalje muči i premda je ona faktor koji se nikada ne treba zanemariti, čini se da su napori da se potakne gospodarstvo prilično ograničeni. Loši kineski ekonomski podaci tjeraju tržište, i dioničko i robno, da ponovno razmišlja o rizicima recesije. Kinesko gospodarstvo kao takvo jako ovisi o izvozu, a kada se SAD i EU bore same sa sobom i svojim izazovima, Kina to itekako osjeća. Kad smo već kod Kine, ona planira najmanje 150 novih nuklearnih reaktora u sljedećih 15 godina, više nego što je ostatak svijeta izgradio u proteklih 35 godina.
Oporavak u Kini i dalje prigušen
U nedjelju su, nakon sedam sati razgovora, OPEC i njeni saveznici predvođeni Rusijom koji drže 40 posto svjetske sirove nafte, postigli dogovor o smanjenju ukupnih ciljeva proizvodnje počevši od 2024. za ukupno 1,4 milijuna barela dnevno. Saudijska Arabija će u srpnju smanjiti proizvodnju za dodatnih milijun barela dnevno u sklopu šireg sporazuma OPEC+. To bi dovelo razinu proizvodnje u zemlji na oko devet milijuna barela dnevno, što je najniže u posljednjih nekoliko godina, a saudijski ministar energetike, princ Abdulaziz bin Salman, rekao je da će ‘učiniti sve što je potrebno da dovede stabilnost na ovo tržište‘.
OPEC+ već ima smanjenje od dva milijuna barela dnevno koje je dogovoreno prošle godine, što je jednako dva posto globalne potražnje. U travnju je OPEC+ već odlučio, iznenađujuće, o dobrovoljnom smanjenju za 1,6 milijuna barela dnevno, što je na snazi od svibnja do kraja 2023. Lobi se suočava s padom cijena nafte i prijetećom nestašicom potražnje. Naravno da se ova vijest odmah odrazila na cijenu nafte, koja je prije objave ove vijesti prošli tjedan u jednom trenutku pala na 71,5 $/bbl.
Trenutno su futuresi nafte Brent pali prema 76 $/bbl, nakon što su narasli na 79 $/bbl u ponedjeljak. Međutim, analitičari su sugerirali da nova smanjenja možda neće imati značajan utjecaj jer su razine proizvodnje u drugim zemljama članicama OPEC+, uključujući Rusiju, Nigeriju i Angolu, ostale visoke. Štoviše, Rusija se nije obvezala na daljnje smanjenje proizvodnje, dok je UAE dopušteno povećati ciljeve proizvodnje za sljedeću godinu.
Što se tiče potražnje, ulagači su nastavili procjenjivati izglede ekonomske i monetarne politike na globalnoj razini, usred rastućih očekivanja da će FED dodatno povećati kamatne stope. TTF plin je pao za gotovo 48 €/MWh ili 63 posto od početka 2023. Još je izraženiji pad cijene ugljena. Futuresi ugljena u Newcastleu, referentna vrijednost za najveću azijsku regiju potrošača ugljena, pali su ispod 140 $/t, najnižu razinu od srpnja 2021., što je pad od gotovo 70 posto u odnosu na rekordnu visinu od 457,8 $/t dosegnutu u rujnu prošle godine.
Gospodarski oporavak u Kini i dalje je prigušen, a industrijska aktivnost je prigušena, osobito u proizvodnji i građevinarstvu, što utječe na potražnju za robom. Istodobno, domaće zalihe ugljena u Kini dosegle su povijesno visoke razine zbog niske potražnje i značajnog uvoza. Tijekom prva četiri mjeseca 2023. Kina je doživjela skroman porast od samo 4,8 posto u proizvodnji sirovog ugljena, dok je uvoz porastao za značajnih 88,8 posto. Izvan Kine, pad cijena prirodnog plina pridonio je odmaku Europe od potrošnje ugljena. Međutim, u Indiji je uvoz ugljena porastao za 22 posto, a proizvodnja ugljena za 14,8 posto u financijskoj godini koja je završila 31. ožujka.
Indeks cijena hrane u svibnju pao je 3,4 boda, odnosno 2,6 posto, u odnosu na travanj, na 124,3 boda. To je 22,1 posto ispod svoje najviše razine u ožujku 2022. godine. Pad odražava značajan pad indeksa cijena biljnih ulja, žitarica i mliječnih proizvoda, djelomično neutraliziran povećanjem indeksa šećera i mesa. FAO indeks cijena žitarica pao je za 6,5 postotnih bodova u svibnju na 138,6 bodova, što je 25,3 posto ispod razina zabilježenih u ožujku 2022., neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu. FAO je rekao da su međunarodne cijene pšenice pale 3,5 posto u jednom mjesecu zbog izgleda za obilne globalne zalihe u 2023./24. i produžetka izvoznog koridora iz Ukrajine.
Pšenica pala na najnižu razinu u posljednje dvije godine
Prethodni tjedan možemo slobodno podijeliti na dva dijela. Ne samo što smo bili na prijelazu iz mjeseca u mjesec, već i zbog kretanja cijena. U prvom dijelu tjedna snažan pad cijena, a u drugom dijelu tjedna oporavak. Prošlog tjedna, futuresi pšenice na CBOT-u pali su ispod cijena kukuruza po prvi put od 2013., na najnižu razinu u zadnjih 29 mjeseci. Kombinacija nedostatka potražnje od strane kupaca, problema s likvidnošću i velikih zaliha, gurnula je cijene naniže.
U glavnim zemljama proizvođačima postoje velike zalihe i kako se približava žetva u Rusiji, EU i SAD-u, ponuda se povećava. Istovremeno, mnogi veliki uvoznici nemaju čvrstu valutu potrebnu za kupnju žita jer su ih rastuće kamatne stope navele da potroše ono dolara koje su imali na plaćanje kamata na kredite umjesto na uvoz hrane. Tako Egipat odgađa plaćanje žitarica, Tunis nema dolara, Pakistan je u problemima, Turska se bori s padom lire, Iran je u opasnosti da ostane bez čvrste valute, a Bangladeš od Indije traži kredit za žito budući da nema dolara da ga kupi.
Kraj mjeseca naveo je fondove na pokrivanje enormnih short pozicija, akumuliranih od siječnja do danas, koje su devastirale vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. Fondovi su do kraja prošlog tjedna kupili 44 tisuće ugovora u cijelom agri kompleksu zbog suhih vremenskih karata, velike potražnje za gotovinom i neizvjesnosti na Crnom moru. To i vremenske (ne)prilike bili su glavni pokretači oporavka cijena u drugoj polovici prošlog tjedna. Hoće li to biti točka preokreta silaznog trenda? Ovisi o vremenu, ali mogla bi biti potpora, barem do kraja lipnja. U srpnju je volatilnost uvijek bila najveća u godini. Cijene pšenice su porasle zbog vlažnog vremena u južnim ravnicama SAD-a. Usjevi pšenice u SAD-u već su bili ranije pogođeni sušom, a sada imaju previše kiše zbog čega raste zabrinutost oko kvalitete.
Dodatno, pritisak na rast cijene dolazi i zbog pritužbe Ukrajine da Rusija generalno blokira isporuke žitarica, a posebice da će blokirati kretanje brodova žitarica u ukrajinsku luku Pivdennyi. Blokada će trajati dok se ne postigne dogovor o ponovnom otvaranju cjevovoda za amonijak. U tzv. kukuruzom pojasu, suho vrijeme nastavit će se još najmanje tjedan dana, uz visoke temperature i malo kiše. Isto se odnosi i na soju. Američki prognostičari procijenili su ograničenu količinu oborina i visoke temperature koje bi potencijalno mogle smanjiti prinose usjeva. Zbog svega toga, cijene kukuruza i soje su porasle. Cijene uljane repice također su se blago oporavile prateći rast cijena palminog ulja kao rezultat El Nino efekta koji izaziva deficit vode u Maleziji.
Cijene zlata porasle
U Ukrajini je završena proljetna sjetva procijenjena na 12,25 milijuna hektara. Udruga žitarica Ukrajine (UGA) procjenjuje izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2023./24. na 43,9 milijuna tona, što je pad od 22 posto u odnosu na 56,4 milijuna tona u 2022./23. Pad je posljedica manje proizvodnje, no procjena će biti realna samo ako izvozni koridor i dalje ostane otvoren.
Cijene zlata porasle su nešto iznad 1.950 $/t.oz na početku tjedna, nakon umjerenog slabljenja američkog dolara i manjeg pada prinosa američkih državnih obveznica, nakon što su slabi ekonomski podaci u SAD-u učvrstili mišljenje da će FED pauzirati ciklus pooštravanja sljedeći tjedan. Podaci ukazuju na spori rast u uslužnom sektoru SAD-a tijekom svibnja, dok su nove narudžbe za industrijsku robu porasle manje od očekivanog i to samo zbog porasta potrošnje za obranu. Ipak, cijene zlata ostaju znatno ispod gotovo rekordne razine od 2.050 $/t.oz 5. svibnja, budući da trgovci očekuju da će kamatne stope morati ostati povišene dulje razdoblje u SAD-u, Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu zbog stalnih inflatornih pritisaka.
Terminske cijene bakra približile su se granici od 3,7 $/lbs, odskočivši od šestomjesečne najniže razine od 3,5 $/lbs dosegnute 24. svibnja jer su rastuća zabrinutost oko opskrbe i očekivanja državnih poticaja prevagnula nad dokazima niske kupovne aktivnosti.
Glavni tržišni igrači nastavili su izražavati zabrinutost da ponuda bakra ne može pratiti očekivanja dugoročne potražnje, budući da je metal ključna sirovina za prijelaz na obnovljive izvore. Zalihe bakra na Shanghai Futures Exchange pale su ispod 135 tisuća tona u svibnju, najniže ove godine, a one na Londonskoj burzi metala bile su ispod 60 tisuća tona, najniže od 2005. Također, Čile procjenjuje da će ovogodišnja proizvodnja potonuti čak sedam posto nakon pada od 10,6 posto u 2022.
