Piše: Roko Kalafatić
Velika gospodarstva neće doživjeti recesiju uzrokovanu monetarnom politikom tijekom sljedeće godine, poručili su nedavno iz Goldman Sachsa, a rano povećavanje kamatnih stopa jedan je od glavnih pokazatelja borbe protiv rastuće inflacije.
Kompanija se osvrnula na devet zemalja koje su među prvima pooštrile mjere, a riječ je uglavnom o rastućim gospodarstvima u Latinskoj Americi i srednjoj i istočnoj Europi, ali i Novom Zelandu. Zanimljivo je da ni jedna zemlja trenutno ne pokazuje znakove recesije, s obzirom na to da se njihova tržišta rada i dalje dobro drže.
Iz Goldmana su za Bloomberg naveli nekoliko čimbenika koji podržavaju navedena gospodarstva; snažne bilance koje podržavaju povlačenje viška štednje i brz rast potrošačkih kredita, povećana potražnja za radnom snagom koja je omogućila rast broja radnih mjesta, ali i ponovno otvaranje koje još uvijek potiče rast gospodarstva.
Ipak, postoje neki razlozi za zabrinutost. Pregrijavanje tržišta rada i slabljenje deviznih tečajeva su vjerojatno najveći izazovi, iako postoje određeni dokazi da se opskrbni lanci polako opravljaju i da je temeljna inflacija, nadajmo se, dosegla vrhunac u većini gospodarstava.
Makar je i dalje rano za reći hoće li se gospodarstva koja su rano skočila u konačnici smanjiti, dosadašnji podaci sugeriraju da bi mogla izbjeći naglo padanje.
- Njihova otpornost podupire našu prognozu da nijedno veliko gospodarstvo neće ući u recesiju potaknutu monetarnom politikom tijekom sljedeće godine. Zajedno s inflacijom i njezinim pokretačima, ova otpornost predstavlja određeni rizik povećanja terminalnih cijena među onima koji kasnije krenu u skokove u odnosu na tržišne cijene - napisali su iz Goldman Sachsa u bilješci.
Ipak, u slučaju da središnje banke počnu ublažavati politiku prije nego što se inflacija ukroti, mogao bi se ponoviti onaj scenarij iz ranih 1980-ih, kada je na čelu američkih Federalnih rezervi bio Paul Volcker koji je odustao od monetarnog stezanja unatoč rastu nezaposlenosti, samo da bi na koncu bio prisiljen na još oštrija povećanja stopa ne bi li srušili inflaciju.
Podsjećamo, to je tada ubrzalo bolnu i dugu recesiju, tada najgoru od Drugog svjetskog rata, sa stopom nezaposlenosti koja je konačno dosegla 10,8 posto.