Negativni trendovi i loše ekonomske prognoze zasad su mimoišli Hrvatsku i sudeći prema projekcijama brojnih institucija, od Europske komisije do Međunarodnog monetarnog fonda, i ove i sljedeće godine izbjeći ćemo recesiju. I vjerojatno rasti dvostruko brže od prosjeka EU-a. Zašto je trenutačno Hrvatska sigurno utočište, izolirano od negativnih trendova te koliko je aktualni ekonomski model uvelike temeljen na turizmu dugoročno održiv, razgovarali smo s Viktorijom Zinčuk, voditeljicom zagrebačkog ureda Europske banke za obnovu i razvoj, iz kojega se odnedavno upravlja i poslovima te banke u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Potražili smo i odgovor na pitanje zašto EBRD dosad nije više ulazio u vlasništvo tvrtki u Hrvatskoj, planira li možda podržati još neki domaći private equity fond te razgovarali o nekoliko projekata urbane regeneracije koji su bili predmetni interes te banke. Dotaknuli smo se i teme upravljanja državnim nekretninama te, naravno, neizbježnih reformi i promjena za kojima vapi hrvatsko gospodarstvo.
Kakvi su bili rezultati EBRD-a u Hrvatskoj 2022. godine?
– U 2022. uložili smo 297 milijuna eura u Hrvatsku, što je rekordna godina za naše investicije u privatnom sektoru (82 posto godišnjeg obujma poslovanja u zemlji). Među ostalim aktivnostima prednjačili smo u podupiranju inovativnih projekata, uključujući ulaganje od 57 milijuna eura u proizvodnju obnovljive energije u zadarskoj regiji, podržali smo širenje trgovačkog lanca Studenac, uložili smo u prvu hrvatsku obveznicu vezanu uz održivost koju su izdala Meritus ulaganja i prvu održivu obveznicu u Hrvatskoj koju je izdao RBA. Također, osigurali smo Gradu Zagrebu kredit od 50 milijuna eura za potporu komunalnim poduzećima. U 2023. nastavit ćemo ispunjavati svoj ambiciozni plan, ohrabreni činjenicom da je zagrebački ured sada regionalno središte EBRD-a za središnju Europu, što osim Hrvatske uključuje Mađarsku, Sloveniju, Slovačku i Češku.
Dosad EBRD nije ima mnogo equity-ulaganja u Hrvatskoj. Nije bilo ozbiljnih prilika za to ili su neki drugi razlozi u pitanju?
– Kombinacija je to više faktora. Za mala i srednja poduzeća svijest o EBRD-u kao dioničaru još nije lako prihvatljiva ideja. Naši su kriteriji vrlo rigorozni i ne mogu ih svi ispuniti. Činjenica je također da su zadnjih sedam godina kamate komercijalnih banaka bile toliko niske da kompanije i nisu bile previše zainteresirane jer vlasnički je kapital najskuplji izvor financiranja. Nadalje, EBRD nikada ne preuzima većinski dio tvrtke te naša investicija mora biti minimalno 10 milijuna eura, tako da i nije bilo mnogo prilika za ulaganje. Iako smo izbirljivi kod takvih ulaganja, za njih smo jako zainteresirani. Trenutačno radimo na nekim investicijama te vrste, ali je još prerano o njima govoriti. S druge strane, posredno smo investirali u neke manje tvrtke putem PE fondova.
EBRD je u Hrvatskoj dosta orijentiran na urbanu regeneraciju. Iskazivali ste interes za Gredelj. Ima li kakvih novosti u vezi sa stavljanjem u funkciju tog industrijskoga kompleksa?
– Naša uloga u vezi s Gredeljem je savjetodavna, a s obzirom na to da još nema projekta za Gredelj, financiranje ionako nije opcija. I prije nego što sam došla u Hrvatsku, govorilo se o Gredelju. I uvijek se u kontekstu Gredelja, barem o jednom njegovom dijelu, govorilo kroz prizmu zaštite kulturnog nasljeđa. Iako, iskreno, meni nije jasno što se točno pokušava zaštititi s obzirom na to da je većina već u potpunosti devastirana i urušena. Za vrijeme prethodne gradske administracije angažirali smo priličan broj konzultanata, uključujući i 3LHD, PwC, odvjetnike, kako bismo vidjeli mogućnosti razvoja šireg obuhvata Gredelja. Površina tog zemljišta je veličine grada Dubrovnika. Gledali smo što se tu može napraviti. No, tada nije pokazan interes za davanje nove funkcije tom prostoru. Bez obzira na to što ondje stavili, rezidencijalne objekte ili nešto drugo, njegova važnost je i dalje velika. Današnji zagrebački gradonačelnik Gredelj postavlja kao strateški projekt za sljedeći mandat. EBRD mu je spreman u tome pomoći krene li se u implementaciju i bude li potrebno naše sudjelovanje. Gredelj je ogroman projekt i realno gledano još je potrebno mnogo pripreme da bi se realizirao uz punu suradnju Grada i države. Od vremena kada je sagrađen Novi Zagreb, na žalost, nije bilo ozbiljnijeg urbanističkog projekta u Zagrebu. Ako gradonačelnik uspije u naumu revitalizacije tog prostora, bit će to veliki game changer.
U kojoj je fazi projekt Batižele u Šibeniku, u koji ste također uključeni?
– Šibenik je s projektom u naprednoj fazi. Za velike brownfiled-projekte potrebno je vrijeme i dobra priprema, koja traje godinama. Sada se u Šibeniku rade zadnje pripreme i nadamo se skorom međunarodnom natječaju. Taj bi se projekt teško dogodio bez naše potpore. U ovoj sobi gdje sad sjedimo prije tri godine sjedili su predstavnici vlasnika i lako smo se dogovorili da projekt zajedno započnemo. Također valja reći da je ondje situacija bila mnogo jednostavnija jer su bila samo dva vlasnika zemljišta. Za razliku od Gredelja, gdje je mnogo ‘kuhara‘, Šibenik je imao sreću da to nije bio slučaj.
EBRD se dosta angažirao u vezi s projektom obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Kakvo je vaše viđenje što se tiče takvih ulaganja u Hrvatskoj? Također, bili ste istaknuli da Hrvatska treba unaprijediti elektroenergetsku mrežu. Je li EBRD spreman financirati takve infrastrukturne projekte?
– Sektor obnovljivih izvora energije ima jedan od najvećih potencijala u Hrvatskoj koji je privukao i privući će mnogo investitora. Iako sporo, u tom su se području počele događati promjene, što je pozitivno jer prije nekoliko godina ništa se nije događalo. I danas se ne događa dovoljno brzo, ali su vidljivi pomaci. Budući da se većina novih kapaciteta OIE-a razvija u južnoj Hrvatskoj, a većina centara potrošnje električne energije nalazi se u kontinentalnom dijelu zemlje, postojeću prijenosnu mrežu treba nadograditi kako bi apsorbirala nove OIE-e. Naime, kapacitet postojeće prijenosne mreže uskoro neće moći pratiti razvoj energije iz obnovljivih izvora. Ako se ne bude investiralo u elektroenergetsku mrežu, to će postati usko grlo za razvoj obnovljivih izvora energije. No, gdje postoji volja, postoji i način. Dokaz za to su ulazak Hrvatske u Schengen i ulazak u eurozonu. To je zahtijevalo velike promjene, ali ih je Hrvatska uspjela provesti.
Cijeli intervju pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.