Biznis i politika
StoryEditor

Više nismo druga najsiromašnija članica EU, no teško ćemo se odlijepiti od dna ljestvice

24. Ožujak 2022.
Rast BDP-afoto Shutterstock

Hrvatska više nije predzadnja u EU na ljestvici BDP-a prema paritetu kupovne moći po glavi stanovnika. Popeli smo se za dva mjesta i dosegli 70 posto prosječnog bruto domaćeg proizvoda Europske Unije u usporedbi sa 66,5 posto iz 2020. godine. Tako smo na dnu ljestvice, osim Bugarske koja je dosad jedina bila iza nas, ostavili i Grčku i Slovačku.

Bugarska je u 2021. godini s 55 posto prosjeka imala najnižu razinu BDP-a po stanovniku u EU. Iznad nje je Grčka sa 65 posto i Slovačka sa 68 posto. Najvišu razinu BDP-a po stanovniku u EU ima Luksemburg s 277 posto, druga je Irska s 221 posto, dok je Danska treća sa 133 posto prosjeka.

Kako nam je to pošlo za rukom? - Tri su razloga. Ostvarena visoka stopa ekonomskog rasta iz 2021., pad broja stanovnika te posrtanje Grčke i Slovačke na mjernoj ljestvici koja mjeri BDP prema kupovnoj moći po glavi stanovnika – kaže za Lider ekonomist Petar Vušković.

Hrvatska se odmiče od dna prvenstveno zahvaljujući tome što je kroz pandemijsku recesiju prošla bolje nego mnoge druge države EU, ali i zbog iskazanog smanjenja broja stanovnika u posljednjem popisu tj. smanjenja nazivnika u formuli GDP/capita, ističe i Milan Horvat, direktor Fima Plusa, iskusni poduzetnik i konzultant s bogatim iskustvom u financijskoj industriji i investicijskom bankarstvu.

- Ova godina će pokazati koji je kriterij bio dominantniji tj. hoćemo li ćemo nastaviti rasti nešto brže od EU prosjeka zahvaljujući stvarnom ekonomskom rastu ili padati uz prikladno opravdanje što on izostaje. Do sljedećeg popisa kad bi nam nazivnik opet mogao biti od koristi je 10 godina – kaže Horvat.

Prema Vuškovićevom mišljenju, Hrvatska više neće moći ostvariti dvoznamenkasti broj rasta BDP-a bez ključnih reformi. - Jedna od njih je privatizacija poduzeća. Smatram da ćemo ostati u donjem dijelu ljestvice iako imamo kapacitete da dosegnemo sredinu ljestvice odnosno željeni europski prosjek. Takav cilj bi bio realan u sljedećih 10 godina – ističe Vušković

Rat u Ukrajini već sada utječe na hrvatski turizam. - Booking je nešto lošiji od prošle godine. Ako rat kojim slučajem ne stane do Uskrsa teško možemo očekivati ozbiljniji ekonomski rast. Uvjeren sam da će rast u 2022. usporiti zbog vanjskih rizika (rat, migranti, pad burzi, kibernetički napadi, novi sojevi virusa). Godišnji rast ispod tri posto će se smatrati podbačajem, između 3 i 5 posto je dohvatljiv i realan rast, iznad 5 posto je snažan rast i hrvatsku ekonomiju možemo nazvati "odlikašem" – zaključuje Vušković.

22. siječanj 2023 18:30