Polagano hlađenje tržišta nekretnina još se ne očituje u statističkim podacima o cijenama stanova, upravo suprotno. No, poznavatelji tržišta nekretnina ocjenjuju da je to i očekivano zbog hrvatskih specifičnosti da cijene reagiraju sa zakašnjenjem na početak pada tržišta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima u srijedu, cijene stambenih objekata u trećem lanjskom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal porasle su za 0,3 posto, dok su prema trećem kvartalu 2022., skočile za 10,9 posto. K tome, podaci Eurostata pokazuju da je taj hrvatski međugodišnji rast najveći u cijeloj Europskoj uniji.
Novi stambeni objekti u prosjeku su poskupjeli za 2,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, a za 12,3 posto u odnosu na treće tromjesečje 2022. godine. Cijene postojećih stambenih objekata bile su 0,1 posto niže na kvartalnoj, a 10,6 posto više na godišnjoj razini. Cijene stambenih objekata u trećem su tromjesečju 2023. u odnosu na drugi kvartal iste godine u prosjeku za Grad Zagreb bile više za 2,4 posto, dok su za Jadran bile niže za 1,4 posto, a za ostala područja za 1,9 posto.
Na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu postale za 12,1 posto, na Jadranu je rast iznosio 8,2 posto, dok su na ostalim područjima cijene prosječno bile više za 16,5 posto, podaci su DZS-a.
Znatno usporavanje
Dubravko Ranilović, direktor agencije Kastel-Zagreb i predsjednik predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama HGK, komentirajući podatak za treće tromjesečje, kaže da je očekivao da će rast ipak biti jednoznamenkasti.
– No, kako je promet u trećem i četvrtom tromjesečju prošle godine znatno usporio u odnosu na 2022, smatram da će se to svakako vidjeti u idućim statističkim podacima – kaže Ranilović.
Lana Mihaljinac Knežević, direktorica agencije Zagreb West i članica predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama ističe kao jedan od razloga dvoznamenkastog rasta cijena nekretnina u trećem tromjesečju i pad broja transakcija, pa je onda postotak jače utjecao na uzorak.
– Samo u Zagrebu broj transakcija se na godišnjoj razini smanjio za 22 posto u prvom polugodištu prošle godine. Udjel kupoprodaja novogradnji čija je cijena viša u ukupnim transakcijama je bio znatno veći, što je na kraju utjecalo na ukupan porast cijene. Za Hrvatsku je inače specifičnost da se prilikom promjene ciklusa prvo smanjuje broj transakcija, a tek onda pada cijena – tvrdi Mihaljinac Knežević.
Podaci Eurostata pokazuju da je hrvatski međugodišnji rast cijena stambenih objekata u lanjskom trećem kvartalu (srpanj, kolovoz, rujan) najveći u Europskoj uniji. Nakon Hrvatske po međugodišnjem rastu cijena slijede Poljska sa 9,3 i Bugarska s 9,2 posto. Ukupno su cijene stambenih objekata u EU-u u lanjskom trećem kvartalu na godišnjoj razini pale za jedan posto, a u eurozoni za 2,1 posto.
S obzirom na usporavanje tržišta, vidjet ćemo kako će se kretati cijene tijekom ove godine, ističe Dubravko Ranilović.
– Kod novogradnje će rast cijena bitno usporiti, dok kod rabljenih stanova očekujem i moguću korekciju cijena – smatra Liderov sugovornik. Lana Mihaljinac Knežević navodi kako nemamo više nekoliko varijabli koje su signifikantno utjecale na rast cijena u Hrvatskoj - uvođenje eura, rast inflacije i APN.
- S druge strane, nedostatak je ponude u svim segmentima, prihodi iz turizma se pretaču u nekretnine i imamo tradicionalan pristup ulaganju u nekretnine, tako da sigurno neće doći do signifikantne korekcije cijena prema dolje, već samo do usporavanja rasta - smatra Mihaljinac Knežević.