Biznis i politika
StoryEditor

Visoka inflacija u Hrvatskoj posljedica je i velikog broja otoka

09. Travanj 2024.
Goran Šaravanjafoto Lider Media

Inflacija u Hrvatskoj, posebno u predizborno vrijeme, očito je neiscrpna tema, a na nju su se osvrnuli i sudionici konferencije Hrvatske gospodarske komore (HGK) ‘Dan hrvatskih financijskih institucija - održivo financiranje i razvoj gospodarstva‘. Kako je izjavio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz sektora usluga, a to bi se moglo nastaviti dolaskom turističke sezone.

– U zadnjih godinu dana smo vidjeli, a vidi se i sada, da u Hrvatskoj glavni doprinos inflaciji dolazi iz područja usluga, a dolazak turističke sezone bi mogao to i dalje potencirati – izjavio je Vujčić. Kako je dodao, cijene rastu sve dok se ne sretnu s padajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti. Vujčić kaže i kako se često zaboravlja da je u Hrvatskoj kumulativna stopa inflacije otkad je počela rasti druga najniža među zemljama srednje i istočne Europe te da nižu kumulativnu stopu ima samo Slovenija. Tekuća stopa viša je nego u većini tih zemalja, ali još uvijek kumulativno ‘ne dostiže razine koju su te zemlje vidjele‘.

image

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke

foto Ratko Mavar

Podsjetimo, Državni zavod za statistiku prošli je tjedan objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je na mjesečnoj razini porasla za 0,9 posto. Na godišnjoj razini stopa inflacije već tri mjeseca stagnira.

Elementarna logika

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako se u razgovorima o inflaciji kontinuirano izostavlja činjenica kako Hrvatska ima pet puta veći gospodarski rast od prosjeka EU. – Što je gospodarski rast veći, posebno ako je motiviran domaćom potrošnjom kućanstava i investicijama, to će više rasti potražnja za dobrima i uslugama, što povećava i cijene. To je elementarna ekonomska logika. Naravno da nismo zadovoljni ovim brojkama, očekujemo da se inflacija u narednim mjesecima smanji prema cilju od dva posto kojem teže sve članice EU-a i sve razvijene države svijeta. Tijekom 2024. očekujemo da na godišnjoj razini inflacija bude 3,1 posto, a iduće bi trebala biti i niža – kazao je Primorac.

image

Marko Primorac, ministar financija

foto Ratko Mavar

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, upitan o utjecaju turističke sezone na inflaciju, ima nešto drugačije mišljenje od guvernera Vujčića. Među onim što će najviše doprinijeti inflatornim kretanjima Šaravanja kaže kako na prvo mjesto ne bi stavio još jednu uspješnu turističku sezonu. – Ipak je rast plaća zbog nedostatka radne snage konstantan pritisak u hrvatskoj ekonomiji. Kretanja na tržištu rada ključan su izvor rasta domaće potražnje u ovom trenutku. Ako gledamo srednjoročno, fondovi EU imat će sve manji utjecaj, posebno nakon sljedeće omotnice – istaknuo je Šaravanja.

On ima i još jedno objašnjenje zašto je inflacija u Hrvatskoj viša nego u drugim državama eurozone, a to je zemljopisni oblik. – Ako nam je gospodarski rast među najbržima u EU, to je znak da je domaća potražnja naglašena te nas onda ne treba iznenaditi da je inflacija viša u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-a i eurozone. Dodatno bih naglasio da zbog geografskih realnosti u Hrvatskoj – 50 naseljenih otoka te oblika zemlje koji povećava trošak distribucije i logistike – logično je da će poslovanje u Hrvatskoj također biti malo skuplje – istaknuo je Šaravanja.

Vezano za globalni kontekst, eurozona je u fazi usporavanja, pa se sve češće čuje da ECB planira smanjiti kamatnu stopu, dodao je ekonomist HGK-a. – Tržišna su očekivanja da će se to dogoditi već tijekom ovoga kvartala, u lipnju. Vidimo da Kina povećava proizvodne kapacitete, što snižava trošak svih ostalih proizvoda koje izvoze. To je dodatan faktor koji vuče cijene dolje – tvrdi Šaravanja. Što se tiče politike ECB-a guverner Vujčić je kazao kako se gospodarski oporavak u eurozoni nazire, ali još nije dovoljno snažan.

U vrućem dijelu Europe

– To su sve zeleni izdanci oporavka. Iz mjeseca u mjesec nastavit pratit ćemo sve makroekonomske podatke, podatke o samoj inflaciji, transmisiji monetarne politike kroz bankovni sustav, prvenstveno kroz kredite banaka i donijeti odluku u pravom trenutku o smanjenju kamatnih stopa – istaknuo je Vujčić.

Što se tiče teme same konferencije, Vujčić je u svojoj prezentaciji ‘Ulaganje u klimatsku tranziciju u Hrvatskoj – kako je financirati‘ naglasio kako su se temperature u Europi povećale za 1,5 stupanj Celzijusa u odnosu na postindustrijski prosjek i sve relevantne procjene govore da će se temperature nastaviti povećavati.

– Hrvatska unutar Europe spada u južni klimatološki dio gdje su te temperature najviše, a posljedice takvih klimatskih promjena već su vrlo jasne i osjete se svake godine. Manifestiraju se u višim temperaturama, manjim padalinama, ali i više onoga što nazivamo ekstremni klimatski događaji, poput velikih padalina s jedne i suša s druge strane. Sve to dovodi do troškova za gospodarstvo, izravnih i neizravnih. Sve prognoze pokazuju da će se u budućnosti, s nastavkom zagrijavanja, broj tih ekstremnih klimatoloških događaja povećavati, kao i troškovi za ekonomiju – kazao je Vujčić.

Ciljevi EU su jasni, smanjenje emisije stakleničkih plinova za dodatnih 55 posto do 2030. godine i dostizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine. Za dostizanje tih ciljeva investicije će biti usmjerene u četiri područja – energetiku, dekarbonizaciju prerađivačke industrije, transport te energetsku obnovu zgrada. Što se tiče Hrvatske, procjene HNB-a govore da bi na sadašnju razinu ulaganja u zelenu tranziciju trebalo nadodati još iznos vrijedan jedan do dva posto BDP-a.

Što se tiče hrvatskih poduzeća, polovica njih planira uložiti u klimatsku tranziciju. Više je razloga za takvu odluku. To je nastojanje da se smanji ovisnost o energentima čija cijena fluktuira, pa smanjenje zakonskih obveza, zahtjevi poslovnih klijenata, preferencije krajnjih potrošača, očekivanja zaposlenika (posebno budućih), zahtjevi banaka koji ‘zelenim‘ kompanijama mogu ponuditi jeftinije kredite te briga o reputaciji.

Te investicije nisu povezane samo s bankovnim sustavom s obzirom da 75 posto poduzeća uopće nisu klijenti banaka već da se to mora napraviti suradnjom svih dionika financijskog sektora, poručio je Vujčić. Sa strane države, ministar Primorac je podsjetio da je krajem prošle godine Vlada donijela zaključak o uspostavi platforme, odnosno Foruma za podršku održivom financiranju. – To će biti mjesto susreta i razmjene mišljenja o održivom financiranju. Gledajući okolnosti u kojima se nalazimo, ubrzani razvoj ne samo gospodarstva nego i novih trendova, poput digitalizacije, potrebno je svakako pri razvoju tržišta kapitala i to imati u vidu.

Uključivanje malih ulagača

Primorac je kazao kako je neminovno da hrvatsko tržište kapitala treba dalje razvijati kao i financijski sustav općenito. – Ulaskom u eurozonu i Schengen stekli smo preduvjete da se Hrvatska pozicionira kao financijsko čvorište u ovom dijelu Europe i moramo svi zajedno usmjeriti aktivnosti da se ovaj cilj i ostvari. Ministarstvo financija, odnosno Vlada RH, učinila je određene iskorake u tom smjeru izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa, uključivanjem malih ulagača u investiranje u državne vrijednosne papire gdje smo u tri izdanja uspjeli angažirati značajan dio građana koji do sada nisu bili aktivni na tržištu kapitala – podsjetio je Primorac.

U narednom razdoblju, prema procjenama Europske komisije, bit će potrebno osigurati oko 700 milijardi eura ulaganja kako bi dostigli ciljeve vezane za zelenu tranziciju. - U tome se ne možemo oslanjati samo na bankovni sustav, tim više jer je domaće tržište iznimno bankocentrično, već i na snažnije tržište kapitala i uključivanje malih ulagača – naglasio je ministar.

Dodao je i da je Ministarstvo financija odlučilo pokrenuti izradu Strateškoga okvira za razvoj tržišta kapitala u koji su uključeni svi relevantni dionici, od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Središnjeg klirinško depozitarnog društva, Zagrebačke burze i CFA udruga Hrvatska. – Cilj je do kraja godine donijeti strateški okvir za razvoj tržišta kapitala i dva akcijska plana. Jedan će biti usmjeren, a drugi na srednjoročne ciljeve i time ćemo pokušati dodatno dati doprinos i potaknuti razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj – kazao je Primorac.

Član Upravnog vijeća Hanfe Jurica Jednačak dodao je kako se iduće godine očekuju prva izvješća o održivosti hrvatskih kompanija, a Hanfa je već održala edukacije za izdavatelje o toj problematici.- Zelena tranzicija možda može izgledati kao teret, ali je i ogromna prilika za razvoj tržišta – zaključio je Jednačak.

19. svibanj 2024 21:08