Biznis i politika
StoryEditor

Vjerovali ili ne: Marijana Puljak otkrila novu ulogu škara i ljepila u digitalizaciji Sabora

14. Travanj 2023.
Marijana Puljakfoto Ratko Mavar

Zastupnica stranke Centar Marijana Puljak ovog je tjedna u Saboru pričala o dobrobitima i rizicima implementacije umjetne inteligencije u upravljanju državom.

Međutim, na Facebooku je objasnila kako joj je bilo malo teško i gotovo besmisleno govoriti o razvoju tehnologije jer je nedavno saznala kako se u Saboru kreiraju dokumenti koji sadrže sve zastupničke amandmane na neki zakon ili državni proračun.

Pa je opisala proceduru:

‘Svaki klub ili zastupnik pripremi Word dokument s tekstom amandmana i obrazloženjem dokument ispiše, potpiše i potpisanog odnese fizički u tajništvo. Tajništvo prikupi sve papire svih klubova i zastupnika. Iz tih papira škarama (?!) izrežu tekst amandmana i zatim sve izrezane tekstove slože na novi papir i kopiraju. Na tako kopiranim papirima označe svaki amandman ručno. Tako označene papire onda skeniraju u jedan pdf file koji nam pošalju mailom i stave na web stranice Sabora.‘  

Na kraju se zastupnica zapitala: ‘Što kažete na ovo?‘ i priznala da je ostala bez teksta.

image

Amandmani prema saborskoj metodi cut-copy-paste

foto

A kad se malo bolje razmisli, škare, ljepilo i kopirke igraju ulogu u održavanju zapošljavanja. Samo na prijedlog proračuna za ovu godinu u Saboru je podneseno 348 amandmana, a vrijedni rezači to su porezali i polijepili na samo 169 stranica. Time su pridonijeli i ekološkoj komponenti, odnosno uštedi papira.

Ovo nije prvi put da škare igraju važnu ulogu u hrvatskom političkom odlučivanju. Još u lipnju 2006. barnumovski je predstavljen projekt Hitrorez, zvan još i ‘regulatorna giljotina‘. Tadašnji premijer Ivo Sanader ponosno se slikao s velikim škarama kojima je nemilosrdno rezao troškove gospodarstvu, odnosno suvišne propise. Tada je govorio kako se njegova Vlada ‘odlučno bori protiv korupcije i neučinkovitosti javne uprave, a čišćenjem šume propisa, uz ostale reforme, stvorit ćemo još bolje uvjete za sigurnije poslovno okružje‘.

Ekipa Hitroreza objavila je 800-tinjak preporuka, od kojih su najbenignije i usvojene, a zatim je sve gurnuto pod tepih. Tek kasnije je – u kontekstu Sanadera i korupcije postalo jasno i zašto. Isti projekt ‘made in Croatia‘ kasnije je zaživio u nizu drugih država.

No, zato su ‘Sanaderove škare‘, na ovaj ili onaj način, u Hrvatskoj ostale konstanta.

30. svibanj 2024 06:40