‘;
Nova, šesnaesta hrvatska vlada dobila je prošloga petka povjerenje saborskih zastupnika, no premda je uvela neka jedinstvena rješenja iz djelokruga rada pojedinih ministarstava, ne ulijeva nadu u velik zaokret u ekonomskoj politici. Već treća administracija koju predvodi premijer Andrej Plenković predstavila je potkraj prošloga tjedna Saboru i javnosti svoj program od 2024. do 2028. godine.
U ekonomskom dijelu tog dokumenta, u poglavlju naslovljenom ‘Uspješna Hrvatska‘, stoji da će Vlada RH nastaviti raditi na stabilnom ekonomskom rastu kako bismo dosegnuli osamdeset posto prosječne razvijenosti Europske unije. Obećano je i dostizanje kreditnog rejtinga razine A, kojim se u našem susjedstvu može pohvaliti Slovenija, održavanje javnoga duga ispod šezdeset posto vrijednosti gospodarstva te porezno rasterećenje gospodarstva za dodatnih 135 milijuna eura. Od zanimljivih najava valja istaknuti donošenje nacionalne strategije industrijskog razvoja i poduzetništva do 2027. godine.
Rješenje za digitalizaciju
Realizacija ekonomske politike povjerena je ministru iz kvote Domovinskog pokreta, odvjetniku i, zanimljivo, stečajnom upravitelju Anti Šušnjaru, koji će biti na čelu novoga Ministarstva gospodarstva (koje tako ostaje bez dosadašnjeg sufiksa ‘održivog razvoja‘). U sklopu tog ministarstva, kao i do sada, rješavat će se također pitanja energetike. Provedba politike u Hrvatskoj važnom sektoru turizma ostaje u Ministarstvu turizma i sporta. Ako u ekonomsko područje uvrstimo i digitalizaciju kao nezaobilazan dio industrije 21. stoljeća, za razvoj gospodarstva bit će zaduženo i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Inače, prema dodjeli poslova digitalizacije resoru pravosuđa Hrvatska je jedinstven slučaj među članicama Europske unije iz nekadašnjeg istočnog bloka.
Već i činjenica da će za ekonomsku politiku biti zadužena ‘dva i pol ministarstva‘ pokazuje da nas očekuje politika kontinuiteta, bez ozbiljnijeg zaokreta.
– Ne očekujem promjene u ekonomskoj politici ove zemlje zato što ne vidim da su političke elite u ovoj koalicijskoj kombinaciji bilo čime dale naznačiti spremnost na promjenu ekonomske strukture. Bez toga nema ni promjene ekonomske politike jer ona se derivira iz strukture gospodarstva. Ono što bismo nazvali korjenitim reformama, u novoj vladi ne vidim. Preslagivanje djelokruga rada pojedinih ministarstava radi organizacije posla može donijeti neka poboljšanja, ali sve su to kozmetičke promjene – kaže profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Sveučilištu Libertas Luka Brkić i dodaje kako ni u kadrovskoj strukturi nove vlade ne vidi promjene.
– Ako izuzmemo Vladine članove iz kvote Domovinskog pokreta, jedini je novi član ministar turizma (Tonči Glavina, nap. a.). Svi drugi stara su ekipa. Time, očito, dosadašnja politika poručuje kako smatra da je dobro radila, što smo, uostalom, i slušali u predizbornoj kampanji. Međutim, ako stvari promatrate s kritičke distance, to je još jedan parametar za zaključak da promjena neće biti. Imat ćemo kontinuitet, a to nije dobro s gledišta dugoročnog ekonomskog razvoja – ocjenjuje Brkić.
Hrvatska svoju ekonomsku politiku, očito, nastavlja voditi na autopilotu temeljenom na obilnom priljevu europskog novca i turista. Velikih ideja tu nema, što dokazuje da se već spomenuto poglavlje ‘Uspješna Hrvatska‘ u Vladinu programu proteže na čak – četiri stranice.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.