Zatvori li Rusija dotok plina prema Europi, Hrvatska unatoč LNG-u neće imati dovoljno plina. Osim ako nam se ne smiluju strani zakupci LNG terminala i odluče plin prodati baš nama, a ne nekim drugim kupcima.
Proizlazi to iz jednostavne računice o domaćoj potrošnji i proizvodnji plina te zakupljenim kapacitetima domaćih tvrtki u LNG-u.
Naime, domaća proizvodnja plina iznosi oko 0,78 milijardi kubnih metara, HEP za 2021. godinu ima 0,56 milijardi kubnih metara plina, a za sljedeću 0,65 milijardi zakupljenih kapaciteta u LNG-u, dok Ina zakupljuje oko 100 milijuna kubnih metara. Zbroje li se te brojke, dolazimo do iznosa od oko 1,5 milijardi kubnih metara, što je gotovo dvostruko manje od domaćih potreba koje se godišnje kreću između 2,8 i 3 milijarde kubnih metara.
Na izravno pitanje o scenariju zatvaranja pipe iz Rusije, svi kojima smo službeno poslali upit, izbjegavali su direktne odgovore ili su izražavali nadu da će problem već nekako biti riješen.
Država će preko HEP-a puniti Okoli
- Kako Vam je poznato, problem dugoročno sigurne opskrbe plinom za Europu nastoji se riješiti zajedničkim pristupom na razini Europske unije. U rješavanje tog problema uključile su se sve nacionalne vlade. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je krajem travnja donijelo Odluku o proglašenju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske. Tom odlukom planira se podzemno skladište plina Okoli zapuniti na razinu od 90 posto do početka nove ogrijevne sezone, odnosno do 1. studenog 2022. Uz dobavu plina putem LNG terminala to će jamčiti sigurnu opskrbu plinom u Hrvatskoj u idućoj ogrjevnoj sezoni. Hrvatska elektroprivreda kao jedan od najvećih kupaca i potrošača plina u Hrvatskoj dat će pun doprinos aktivnostima Vlade i Ministarstva na rješavanju problema s opskrbom plinom – odgovorili su iz HEP-a.
Iako to direktno nisu rekli, iz njihog odgovora moglo bi se zaključiti da će upravo HEP biti tvrtka putem koje će država napuniti skladište Okoli, ako to ne naprave zakupci.
Naime, odluka Ministarstva o kojoj govore iz HEP-a kaže da su zakupci skladišnih kapaciteta Okolija dužni ugovorene kapacitete zapuniti tako da do 1. kolovoza imaju popunjeno 63 posto kapaciteta, do 1. rujna 68 posto, 1. listopada 74 posto i do 1. studenog 90 posto kapaciteta. Ako te kapacitete ne iskoriste, o tome su dužni obavijestiti Ministarstvo gospodarstva te će izgubiti pravo skladištenja plina u PSP Okoli i otpustit će zakupljene kapacitete u korist formiranja strateških rezervi plina. Ili jednostavnije rečeno, ne popune li zakupci Okoli, učinit će to država.
U PSP Okoli ne znaju putem koje tvrtke država planira puniti skladište.
- Ne raspolažemo podacima gdje će se, tj. iz kojih izvora plin nabavljati, kao ni informacijom koja će tvrtka ili institucija preuzeti obvezu punjenja podzemnog skladišta plina u Okolima. Na plinski dan 10. svibnja 2022. radni volumen korisnika skladišta zapunjen je s 19 posto ugovorenog kapaciteta. Budući da je redoviti ciklus utiskivanja počeo još 7. ožujka 2022. godine u 6.00 sati ujutro, dosad utisnute količine plina neznatne su i većim dijelom namijenjene uravnoteženju sustava. Prema Pravilima korištenja sustava skladišta plina, ciklus utiskivanja može trajati do 30. rujna (+/- 30 dana) tekuće skladišne godine. Dinamika i točan datum završetka ciklusa utiskivanja plina, kao i stanje zapunjenosti ovise ponajprije o korisnicima našeg skladišta, no, u skladu s tehničko- tehnološkim karakteristikama PSP-a Okoli potrebna su tri mjeseca da bi se postigla minimalna zapunjenost od 90 posto do 1. studenoga 2022., kao što to nalaže odluka Kriznog tima – odgovorili su iz PSP Okoli.
Ni INA ni HEP nisu zakupili dodatne kapacitete?
No, punjenje skladišta Okoli, kapaciteta 530 milijuna kubnih metara, je conditio sine qua non, tako da i činjenica da će se ono napuniti zahvaljujući spomenutoj odluci Ministarstva, ne znači da će plina biti dovoljno ako izvor iz Rusije 'presuši'. Naime, u pojedinim trenucima zimi je potrebno oko 700 tisuća kubnih metara plina, a budući da iz vlastite proizvodnje možemo dobiti 90 tisuća kubnih metara, a iz Okolija maksimalno 240 tisuća po satu, razvidno je da je potreban plin iz uvoza, LNG-a ili Rusije, kako bi se zadovoljile sve potrebe
Iz Ministarstva gospodarstva nismo uspjeli dobiti odgovor na koji način država planira osigurati dovoljno plina, ako Rusija blokira njegovu isporuku, pa smo tako ostali uskraćeni za objašnjenje nedavne izjave državnog tajnika Ive Milatića da možemo računati na sigurnih 1,5 milijardu kubika iz LNG terminala, kada INA i HEP zajedno u LNG-u imaju zakupljeno oko 660 milijuna kubika za ovu, odnosno 750 milijuna za sljedeću godinu.
Probali smo doznati jesu li možda HEP i INA zakupili dodatne kapacitete u LNG-u Hrvatska, budući da je LNG početkom travnja objavio da postojeći ili novi korisnici LNG terminala u Omišlju mogu predati zahtjev za raspodjelu novog slobodnog kapaciteta uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina (UPP) na terminalu.
- Novi slobodni kapacitet koji spominjete ponuđen je 11. travnja 2022. godine i zakupljen je. Tvrtke koje su zakupile kapacitete kroz 2022. godinu su već postojeći korisnici Terminala – odgovorili su iz LNG Hrvatska, no nisu naveli jesu li to možda INA i HEP.
Ipak, iz INA-e smo dobili odgovor da ta tvrtka nije zakupljivala dodatne kapacitete, a iako iz HEP-a to nisu direktno potvrdili, iz njihovog odgovora bi se dalo zaključiti da u travnju ipak nisu uzeli dodatni zakup u LNG-u.
- Tijekom prethodne dvije godine HEP je zakupio dodatne kapacitete, čime je osigurao diversifikaciju dobavnih pravaca plina za vlastite potrebe – odgovorili su iz HEP-a na izravno pitanje jesu li u travnju povećali zakup u LNG-u.
Zakupci sami odlučuju kome će prodati plin
Odgovor na pitanje na koliko plina možemo računati iz LNG-u Hrvatska pokušali smo dobiti i iz te tvrtke, no dobili smo diplomatski odgovor da su 'svi korisnici Terminala tvrtke registrirane u Republici Hrvatskoj te da činjenica da su neki od njih u stranom vlasništvu ne znači da se plin koji dobavljaju putem Terminala nužno isporučuje državama u kojima su njihove matice registrirane.
- Svi korisnici Terminala svoj dobavljeni plin mogu prodati u Republici Hrvatskoj ili ga izvesti u druge države koje su povezane s plinskim transportnim sustavom Republike Hrvatske. Isto je isključivo poslovna odluka i strategija korisnika Terminala i LNG Hrvatska d.o.o. nema utjecaja na donošenje predmetnih odluka – glasi odgovori iz LNG Hrvatska.
Dakle, možemo se nadati da će u slučaju krize, tvrtke MVM CEEnergy, MET Croatia i PPD, najveći zakupci LNG-a, odlučiti svoj plin prodati u Hrvatskoj. A ako te tvrtke ipak odluče pronaći kupce izvan granica Lijepe naše, više je nego očito da će Hrvatskoj nedostajati plina.
- Ako bi se dogodio takav nemili scenarij, postoji krizni scenarij, kojim kupcima bi se smanjila isporuka plina. Petorkemija, rafinerija i drugi veliki industrijski kupci bi prvi ostali bez plina. Nedavno se na Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin spominjalo da bi u takvoj situaciji Vlada mogla donijeti uredbu kojom će propisati da će zbog krizne situacije zadržati plin iz LNG-a. No, takvo interventno 'oduzimanje' plina od zakupaca LNG-a bi naravno imalo velike reperkusije – kazao je energetski stručnjak koji nije želio biti imenovan.