Vlada je predstavila porezni paket čiji je cilj povećanje plaće u sklopu kojeg će biti izmijenjeno devet zakona. Novim izmjenama poreznih propisa diže se iznos osobnog odbitka s 530,90 na 560 eura te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje za prvi stup do najviše 300 eura.
To znači da će za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica biti 300 eura, za plaće od 701 do 1300 eura postupno će se smanjiti olakšica, dok za one iznad 1300 eura plaće nema olakšice. Drugim riječima, za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaća, što je, prema riječima i premijera i ministra financija, iznimno vidljivo kod osoba s najnižim primanjima. Važno je tu napomenuti da to ne znači smanjenje iznosa mirovine u budućnosti.
Prilikom predstavljanja novog poreznog paketa koji bi trebao stupiti na snagu s početkom sljedeće godine, ministar financija Marko Primorac na primjeru samca i obitelji s dvoje djece je objasnio koliko bi to povećanje iznosilo. Pa će tako za samca s bruto plaćom u iznosu od 700 eura ovo povećanje iznositi 41,82 eura, dok će za obitelj s dvoje djece i plaćom u istom iznosu ovo značiti povećanje od 45 eura.
Usporedbe radi, za samca s bruto plaćom od 1290 eura povećanje bi trebalo iznositi 6,42 eura dok bi za obitelj s dvoje djece i plaćom od 1290 eura to povećanje trebalo iznositi 75 centi.
Prema riječima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ovim se izmjenama želi podići životni standard i plaće, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave. Kako je rekao, javni dug nastavlja padati, baš kao i inflacija te je ovo idealna godina za dodatno rasterećenje gospodarstva.
Veća sloboda jedinicama lokalne samouprave
– Ni jedna vlada nije, kao što je naša, napravila ovakav korak i uzela na sebe troškove kako bi pomogla gradovima i općinama – rekao je Plenković pokazujući rast prihoda u gradovima, općinama i županijama od 2017. do 2022. godine s 10,6 milijardi na 17,7 milijardi kuna.
Ono što je najviše privuklo pažnju na konferenciji za medije je prepuštanje određivanja poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave i ukidanje prireza, pa će tako recimo Zagreb moći odrediti nižu stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto, dok će općine s dosadašnjim prirezom do 10 posto moći odrediti nižu stopu poreza na dohodak odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a nižu od 25 do 33 posto.
Gradovi do 30 tisuća stanovnika, koji su do sada imali prirez do 12 posto novi paket dopušta određivanje poreza na dohodak između 15 i 22,4 posto za nižu stopu, odnosno između 25 i 33,6 za višu. Gradovi s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto ovaj raspon iznosi 15 do 23,6 za nižu, odnosno 25 i 34,5 posto za višu stopu poreza.
Općine i gradovi bit će dužni tijekom četvrtog kvartala ove godine, ovisno o veličini, odnosno prirezu, odrediti stopu poreza na dohodak i objaviti ju u Narodnim novinama do kraja godine.
Novina je i da se podiže prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura, ali i uvođenje poreznog tretmana napojnica, odnosno omogućit će da se napojnice ostavljaju i putem kartica do 3360 eura godišnje bez plaćanja poreza.
- Po svakom izdanom računu će se iznos napojnice prijaviti u sustavu fiskalizacije, a mjesečni iznos prikupljene napojnice će poslodavac iskazivati po OIB-u zaposlenika kroz JOPPD obrazac - objasnio je Primorac.
Novi porezni paket uređuje i donacije i amortizaciju, a konkretno se mijenjaju Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.