Vlada proširuje listu proizvoda s ograničenim cijenama

Ograničenje maloprodajnih cijena prizvoda, odnosno proširenje popisa proizvoda s ograničenim cijenama i prihvaćanje zakonskog okvira za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada najzanimljivije su točke usvojene na današnjoj sjednici Vlade.

Proširenje liste proizvoda s ograničenim cijenama

Naime, najavljeno je novo širenje mjere izravne kontrole maloprodajnih cijena. Popis ograničenih artikala povećava se na ukupno 100 proizvoda, čime se, kako tumače u Vladi, želi ublažiti inflatorni pritisak i pomoći onima s najnižim primanjima. Riječ je o kombinaciji proizvoda čija se cijena u potpunosti zamrzava i kategorija u kojima trgovci moraju odrediti najvišu cijenu barem jednog artikla.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar naglasio je logiku i cilj ove mjere.

- Nova odluka proširuje popis s ograničenim cijenama na 100 proizvoda čime se nastoji pomoći najugroženijim građanima. Ovom odlukom nastavljamo s našim odgovornim gospodarskim i socijalnim pristupom te zaštitom standarda građana te smanjenje troškova kućanstava. Cilj mjere je ublažavanje inflatornih pritisaka i zaštita najranjivijih skupina građana - kazao je Šušnjar. 

Kako je rekao, popis uključuje i kruh, peciva, listove za pite, majonezu, ajvar, smrznuto povrće, mliječne namaze, vrhnje, med, kompot, dječju hranu, vlažne maramice i brojne druge svakodnevne proizvode. Odluka stupa na snagu 1. prosinca, a objekti veći od 400 četvornih metara i dalje će morati imati posebno mjesto za artikle s limitiranim cijenama.

Šušnjar je dodatno naglasio mogućnost tržišnog spuštanja cijena.

- Trgovce pozivamo da su ovo maksimalne cijene te ako tržišne okolnosti to dopuštaju oni mogu ići i s nižim cijenama od navedenih - rekao je. 

Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Druga ključna točka odnosi se na dugoočekivani pravni okvir za izgradnju centra u bivšoj vojarni Čerkezovac, gdje bi Hrvatska trebala zbrinjavati svoj dio nuklearnog otpada iz NE Krško, ali i medicinski radioaktivni otpad.

Ministar Šušnjar naglasio je kako je riječ o ispunjavanju međunarodnih obveza.

- Sukladno sporazumu sa Slovenijom, RH treba preuzeti obvezu zbrinjavanja nisko i poluradioaktivnog otpada. Time će se stvoriti uvjeti za zbrinjavanja otpada iz NE Krško, ali i iz bolnica. Na taj način ispunit će se sve domaće i međunarodne obveze u pogledu zbrinjavanja radioaktivnog otpada - kazao je.

Podsjetimo, ovaj projekt godinama izaziva pozornost javnosti, posebno zbog lokacije centra uz granicu s BiH, pa se donošenje zakona smatra ključnim korakom prema njegovoj realizaciji.

Kazne za cestarine, studentski domovi i ostale točke

Na Vladi se danas odlučivalo i o prihvaćanju nacrta Zakona o novom modelu elektroničke naplate cestarine koji kreće od 1. ožujka 2027. te za koji je tehnička priprema već započela. Ministar Oleg Butković najavio je kazne za izbjegavanje plaćanja cestarine.

- Novi sustav temelji se na ENC-u ili očitavanju registarskih oznaka. Zakonom se neplaćanje cestarine kažnjava prekršajem, kako bi ih se odvratilo od toga - istaknuo je Butković.

U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na obilježavanje Dana sjećanja te hrvatsko-talijanske odnose nakon posjeta Rimu.

- Zahvalnost hrvatskim braniteljima koji su dali najveću žrtvu za slobodu je nešto na čemu temeljimo svoj rad. Dogovorili smo bilateralne tematske susrete tijekom 2026. godine - rekao je Plenković.

Spomenuo je i niz drugih aktualnosti iz Vladina resora, posebno one vezane uz ulaganja u obrazovanje. Istaknuo je da je ministar Radovan Fuchs dodijelio ugovore za izgradnju novih studentskih domova, čime će se osigurati 1742 nova mjesta za studente, uz to da je u tijeku i obnova Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu. Naglasio je kako se paralelno radi na poboljšanju studentskog standarda – studentska satnica porasla je na 6,56 eura, a podizanjem osnovice osobnog odbitka povećani su i neoporezivi iznosi koje studenti mogu zaraditi, sada do 12 tisuća eura godišnje.

Uz sektor obrazovanja, premijer je izvijestio o rezultatima najnovijeg izdanja trezorskih zapisa u kojem je pristiglo 27 tisuća ponuda građana, vrijednih gotovo milijardu eura, od čega je oko 600 milijuna reinvestirano iz prethodnih izdanja. Osvrnuo se i na sportska natjecanja koja je država podržala, uključujući Grand Prix u judu, te na turističke događaje, napominjući da su održane ključne manifestacije i da uskoro slijede Dani hrvatskog turizma, gdje će se nagraditi najuspješniji turistički djelatnici i predstaviti smjernice za sezonu 2026.