‘;
Kako ova godina protječe, svatko tko je mislio da će na geopolitičkom planu biti malo mirnija od prethodnih nekoliko, ispao je naivan. Na najiščekivaniji geopolitički događaj 2024. – američke predsjedničke izbore – dodatno je doliveno ulje na vatru atentatom na Donalda Trumpa, a potom je uslijedilo i povlačenje aktualnog predsjednika Joea Bidena iz izborne utrke. Prema očekivanjima, tko god pobijedi u studenome i uđe u Bijelu kuću, Europi neće biti posebno naklonjen. Istodobno Stari kontinent i dalje osjeća sve veći pritisak ruske agresije na Ukrajinu. Kako bi se Europa trebala postaviti u novoj geopolitičkoj konstelaciji snaga, ima li nade za održivi mir u Ukrajini i što Kina želi od Europe razgovarali smo s uglednim geopolitičkim stručnjakom Vlatkom Cvrtilom, rektorom Sveučilišta VERN‘ i profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Sredinom lipnja u Pjongjangu je potpisan obrambeni sporazum između Sjeverne Koreje i Rusije. Kako tumačite taj potez?
– Taj obrambeni sporazum ne bi bio potpisan da nije ruske agresije na Ukrajinu, odnosno da Rusija nije glavni pokretač revizije međunarodnih odnosa s ciljem ugrožavanja dominacije Zapada. Rusija se godinama, kao i velika većina država članica UN-a, pridržavala režima sankcija i izolacije Sjeverne Koreje, koja je svojevrsni odmetnik u međunarodnom sustavu. Takav odnos Sjeverne Koreje i Rusije bio je očekivan jer su od ruske agresije na Ukrajinu razvili intenzivnu suradnju u kojoj Pjongjang opskrbljuje Rusiju topničkim i raketnim streljivom, a zauzvrat, između ostalog, dobiva tehnologiju i podršku za lansiranje špijunskih vojnih satelita. Sporazum povećava vjerojatnost još agresivnijeg ponašanja Sjeverne Koreje u budućnosti i uvodi novu varijablu u kompleksnu regionalnu sigurnosnu okolinu. Treba napomenuti da taj sporazum otvara i mogućnost transfera nekih tehnologija iz Kine preko Sjeverne Koreje u Rusiju, čime bi Kina izbjegla sekundarne sankcije.
Ako se dogodi situacija koja zahtijeva aktivaciju odredbi iz tog sporazuma o uzajamnoj vojnoj pomoći, hoće li se one automatski aktivirati ili će Rusija oportuno procijeniti je li joj u tom trenutku zaštita Sjeverne Koreje u interesu?
– Mislim da će se Rusija ponašati oportuno, procijenit će situaciju i kontekst. Teško je pronaći u povijesti primjer gdje su se velike države pojavile kao zaštitnice malim državama koje su bile ugrožene, a da pri tome nisu vodile računa o vlastitim interesima. Spomenut ću samo slučaj Armenije. Da bi Rusija reagirala u korist Sjeverne Koreje, a da pri tome ne vodi računa o svojim interesima, teško je zamislivo.
Na prošlim izborima za Europski parlament svjedočili smo usponu desnih i populističkih stranaka. Je li to posljedica određenog zamora europske javnosti sukobom u Ukrajini?
– To što se dogodilo na europskim izborima nije dramatično, iako jest upozoravajuće. Istraživanja javnog mnijenja prije izbora ukazivala su i na veće jačanje desnice. Tradicionalne stranke, prije svega Europska pučka stranka, prošle su bolje nego na prošlim izborima, socijalisti su dio mjesta izgubili, a najveći pad dogodio se u liberalnoj grupaciji u kojoj su francuski parlamentarci iz političke platforme francuskog predsjednika Emmanuela Macrona imali snažan utjecaj. To je posljedica specifične francuske unutarnje političke situacije. Teško je vjerovati da će se u Europskom parlamentu formirati jedan desni politički blok koji će presudno utjecati na europske politike, jer i među njima postoje ozbiljne razlike. No, vjerojatno će se suradnja događati na nekim pitanjima, što ne bi trebalo biti jako zabrinjavajuće. Više me brine manjak liderstva u Europskoj uniji, a okružuju nas veliki izazovi. Sljedećih će pet godina biti ključno za Europsku uniju da se definira u globalnom kontekstu i pri tome ne mislim samo na bojazan od ishoda predsjedničkih izbora u SAD-u. Politika Bidena i Trumpa prema Europi nije jako različita. SAD će sigurno, bez obzira na to tko pobijedi u studenome, voditi politiku koja je odvojena od europskih interesa. To je jedna vrsta povijesnoga loma, koji će dovesti do toga da će Europa, ne definira li svoju strategiju, ući u razdoblje pada globalne moći, pa čak i pada ekonomske moći, što je temelj ukupne europske moći. U tom sam smislu poprilično zabrinut u kojem ćemo smjeru ići.
cijeli intervju pročitajte u tisaknom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.