Biznis i politika
StoryEditor

Vraćanje na staro: Europska središnja banka mogla bi stegnuti remen bankama

23. Listopad 2023.

Dužnosnici Europske središnje banke trenutno se suočavaju s izazovom kako osigurati da njihova politika nastavi funkcionirati. Predsjednica Christine Lagarde i njezini suradnici nastoje obnoviti vezu između ECB-a i banaka, a njihovo ukidanje obveznica i dugoročnih zajmova koji trenutno iznose oko 5,3 bilijuna eura moglo bi u konačnici iskriviti mehanizme monetarne politike koje koriste u borbi protiv inflacije, prenosi Bloomberg.

Rješenja koja su pokušale primijeniti druge središnje banke nude im neku inspiraciju, ali ne postoji jednostavan put stoga dužnosnici ECB-a, nakon što su u rujnu donijeli odluku o ponovnom povećanju kamata, moraju dobro razmisliti o cjelokupnom funkcioniranju svog monetarnog okvira.

Kreatori politike sada žele preispitati ECB-ovu vezu s financijskim sustavom, a samim time i cijelim gospodarstvom. Lagarde je obećala rezultate početkom 2024. godine pa je Bloomberg iznio listu izazova s kojima se njen tim trenutno suočava.

Ključni prioritet dužnosnika je smanjiti bilancu koja je narasla u godinama nakon globalne financijske krize 2008. godine što bi trebalo pomoći monetarnom stezanju. To bi također dovelo ECB na put prema potencijalnom vraćanju na okvir koji je postojao prije nego što su ih godine kupnja obveznica ispreplele s državnim financijama.

Odvikavanje od velike likvidnosti

Ali smanjenje bilance zapravo znači odvikavanje financijskog sustava od obilne likvidnosti središnje banke što nije lako jer su se institucije sada na nju navikle stoga službenici moraju raditi na tome kako osigurati nesmetano funkcioniranje sustava.

Kada je 2008. godine ECB počela nuditi neograničenu likvidnost svim bankama završilo je posuđivanje novaca među bankama koje su se počele oslanjati na središnju banku. Sada, mnogi dužnosnici sanjaju o ponovnom stvaranju okruženja prije krize iako se brinu da su institucije možda izgubile znanje i iskustvo za rad u njemu. Iz ECB-a procjenjuju da bi banke trebale rezerve od oko 1,4 bilijuna eura kako bi sustav funkcionirao. Bloomberg Economics pak procjenjuje da bi monetarna baza trebala biti između 1,8 i dva bilijuna eura.

Trenutni okvir forsira likvidnost u financijski sustav i postavlja donju granicu za troškove posudbe umjesto da pokušava usmjeriti stope s gornjom granicom. Ovaj pristup, koji se temelji na ponudi, piše Bloomberg, ne može osigurati da se obilna količina novca ravnomjerno rasporedi po svim kutovima valutne unije što znači da se ne mogu isključiti stezanja financijskih sredstava.

Službenici ECB-a trenutno proučavaju je li to još uvijek optimalno, a Federalne su se rezerve obvezale zadržati sličan okvir. Neki dužnosnici, uključujući članicu Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel, zainteresirani su za prijelaz na model sličan onome kojeg ima Engleska banka koji također upravlja stopama pomoću donjeg praga, a iako središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva također ima portfelj obveznica, njezin se okvir oslanja na banke koje posuđuju novac koji im je zapravo potreban.

Sustav poput onog prije krize

Ovakav sustav kreatorima politika omogućuje da uče iz ponašanja banaka i postanu bolji u procjeni potreba za financiranjem što bi moglo ponovo stvoriti sustav ograničenog novca iz prošlosti.

No njegovo oponašanje zahtijevalo bi neke promjene. Iako ECB već ima potrebne postavke za posuđivanje novca bankama, dužnosnici bi trebali eliminirati razliku između stopa po kojima posuđuju i prihvaćaju gotovinu ili trajno nuditi zajmove po cijeni koja je jednaka stopi depozita, baš kao što radi Engleska banka.

Nadalje, ako ECB u konačnici želi ponovno stvoriti sustav kakav je bio prije krize, morala bi ograničiti količinu novca koja se isporučuje bankama u regiji. U tom slučaju, s manje slobodnih sredstava, tržišne stope bi porasle jer će banke plaćati sve veće kamate za sve oskudniju likvidnost. To bi ponovno uspostavilo glavnu stopu refinanciranja kao referentnu vrijednost.

‒ Imam neku nostalgiju za takvim sustavom ‘koridora‘. Moglo bi se ovo ponovno pokazati kao sustav u kojem želimo biti ‒ rekao je za Bloomberg Francesco Papadia, viši suradnik na Bruegel institutu u Bruxellu koji je od 1998. do 2012. godine vodio tržišne operacije ECB-a,

Takav sustav ‘koridora‘ također nije lako kompatibilan s nastavkom kvantitativnog popuštanja u budućoj krizi jer bi stvaranje viška likvidnosti gurnulo troškove zaduživanja natrag na minimum.

Ipak, piše Bloomberg, što god kreatori politike ECB-a odlučili, vrijeme im ističe. Od ECB-ovih 4,8 bilijuna eura u obveznicama oko 333 milijarde bit će isključeno iz bilance do sljedećeg rujna. Još 491 milijarda ciljanih dugoročnih zajmova ističe do kraja 2024. godine.

‒ Očekivanja su da ćemo se vratiti na nešto poput normalne bilance možda 2028. ili 2029. godine. Vjerujem da će se na pitanje o optimalnom okviru definitivno odgovoriti tek u budućnosti, ali dobro je da se o tome počne razgovarati ‒ zaključio je Papadia.

22. veljača 2024 04:35