Biznis i politika
StoryEditor

Vujčić: Likvidnost domaćeg monetarnog sustava je na vrlo visokoj razini

13. Srpanj 2022.
10. SUSRET GUVERNERA I BANKARA REGIJE, ekonomske perspektive regije, Boris Vujčićfoto Lider Media

Očito je službena potvrda ulaska u eurozonu toliko podigla sveopće raspoloženje da u makroekonomskoj analizi i prognozi HNB-a nema uobičajeno  lošeg scenarija. A nije da se Europi piše lijepo, posredno ni nama.

No, za početak dobre vijesti, prije svega za banke, posredno, s jednim velikim 'možda', i za dužnike. Naime, Savjet HNB-a i sam guverner donijeli su nekoliko odluka iz sfere obvezne pričuve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja, sve u okviru priprema za uvođenje eura 1. siječnja 2023. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o obveznoj pričuvi određeno je da se od 10. kolovoza 2022. smanjuje stopa za obračun obvezne pričuve s 9 posto na 5 posto, dodatno na jedan posto od 14. prosinca 2022. te se prelazi na 100-postotno održavanje obvezne pričuve na računima u HSVP-u za kunski dio obvezne pričuve, odnosno za devizni dio na računima u TARGET-u. Ukupno smanjenje obvezne pričuve iznosit će 34,2 milijarde kuna. Uz prosječni dnevni višak u bankama od 60 do 70 milijardi kuna, to je dodatna likvidnost (ujedno i značajno smanjenje troška).  Koja se ne koristi ni za kakav razvoj niti ulaganja, jer iako u HNB-u kreditini rast iščitavaju kao ubrzani, u odnosu na pretpandemijska vremena, to je daleko od potrebnog.  

Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima uvodi se postupno dokidanje održavanja deviznih obveza deviznim potraživanjima također u dva koraka, pa će se od kolovoza ove godine do prosinca minimalno potrebna devizna potraživanja potpuno ukinuti. 17 posto sredstava jednako je 5 milijardi eura s kojima banke mogu slobodno raspolagati. Još jedan argument, napominje guverner Boris Vujčić, u korist zadržavanja, ako ne i spuštanja kamata na kredite, bez obzira na najave podizanja referentne kamatne stope Europske središnje banke. Točnije, i kada ECB podigne kamate, domaće banke nemaju razloga odmah podizati svoje, jer im je HNB olabavio obveze.

Ima još dobrih vijesti. Doduše, inflacija će u ovoj godini, kao rezultat viših globalnih cijena energenata i sirovina, posebno prehrambenih, te uz sve vidljivije prelijevanje rastućih ulaznih troškova na cijene šireg skupa dobara i usluga, iznositi oko 9,4 posto. U 2023. se prognozira usporavanje rasta inflacije na 4,6 posto, no takva projekcija, tvrdi Vujčić, pretpostavlja najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu.

 - U slučaju da globalne cijene ostanu povišene duže vrijeme ili da domaći inflatorni pritisci ojačaju, posebno uslijed izraženijeg rasta plaća, izgledno je da bi i domaća inflacija bila viša od prognozirane. S druge strane, realne plaće neće zaostajati, zbog specifičnosti našeg tržišta rada i nedostatka radnika, to će biti između jedan i pol do dva posto – tvrdi guverner koji ove godine očekuje posve solidan rast od čak 5,5 posto, i to zbog očekivano dobre turističke sezone, osobne potrošnje, ali još više zbog porasta cijena.

Nešto lošije globalne okolnosti mogle bi se više odraziti na domaće gospodarstvo u 2023. kada se očekuje usporavanje rasta realne aktivnosti na 2,5 posto.

- Premda su kratkoročna očekivanja povoljnija nego u prošloj projekciji, prevladavaju negativni rizici, posebno u slučaju produljenog trajanja i dodatne eskalacije geopolitičke nestabilnosti kojom bi se ugrozila opskrba plinom u Europi, što bi se onda prelilo i na domaće gospodarstvo kroz slabljenje inozemne potražnje, dodatno jačanje inflatornih pritisaka i dugotrajniju neizvjesnost – upozorava.

Uz to, očekivani snažniji zaokret u monetarnim politikama, uz jačanje inflacije i povećanu neizvjesnost, potaknuo je zaoštravanje globalnih uvjeta financiranja. Istodobno je tečaj kune prema euru ostao stabilan, pri čemu je sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu pomoglo usidriti očekivanja tržišta i prevladati kratkotrajne pritiske na tečaj u jeku ruske invazije na Ukrajinu.

- Likvidnost domaćeg monetarnog sustava zadržana je na vrlo visokoj razini, što je pomoglo zadržavanju povoljnih troškova financiranja poduzeća i stanovništva. Rast plasmana poduzećima zamjetno se ubrzao, a i kreditiranje stanovništva je nastavilo blago jačati. U narednom će se razdoblju monetarna politika postupno prilagođavati instrumentariju i smjeru djelovanja monetarne politike europodručja, što će rezultirati znatnim popuštanjem monetarnih uvjeta i donekle ublažiti očekivani utjecaj zaoštravanja inozemnih uvjeta financiranja na domaće gospodarstvo. Unatoč nastavku rasta kratkoročnih ranjivosti u nefinancijskom sektoru, s jučerašnjom potvrdom ulaska Hrvatske u euro područje smanjene su s strukturne ranjivosti u financijskom sustavu pa se i ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima blago smanjila na kraju drugog tromjesečja 2022. te se ocjenjuje umjerenom. Naime, iako je domaći gospodarski rast u prvom tromjesečju 2022. bio razmjerno snažan pod utjecajem oporavka uslužnih djelatnosti od pandemije, negativni rizici u nefinancijskom sektoru bi i u narednom razdoblju mogli ostati naglašeni, a čemu pridonose povišena inflacija, usporavanje globalnog gospodarskog rasta te rast cijena energenata i sirovina u prisustvu zastoja dobavnih lanaca. Nadalje, promjena smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja i posljedično zaoštravanje globalnih uvjeta financiranja već su povećali prinose na državne obveznice, a u narednom bi se razdoblju mogli odraziti i na porast troška financiranja poduzeća i kućanstava – tumači Vujčić.

Ipak, oporavak profitabilnosti kao i nastavak povoljnih kretanja ostalih ključnih pokazatelja poslovanja i otpornosti kreditnih institucija, uz smanjeni udjel neprihodonosnih kredita smanjili su kratkoročne rizike u financijskom sektoru. S odlukom o uvođenju eura smanjene su i strukturne ranjivosti financijskog i nefinancijskog sektora koje proizlaze iz valutnog rizika. S nastavkom procesa uvođenja eura mogu se očekivati i dodatni povoljni učinci koji će ublažavati rast troška financiranja, iako su ti učinci već dijelom uključeni u postojeće uvjete financiranja domaćeg nefinancijskog sektora, zaključuju u HNB-u, dodajući da svi parametri pokazuju kako je bolje u ovakvim vremenima biti pod europskim i eurskim kišobranom.

Pitanje je, međutim, što će biti za pola godine ili godinu, jer prvi se put u 20 godina euro izjednačio s dolarom i pritisci su uglavnom na njegovo slabljenje, ne jačanje. To se već odrazilo na streloviti rast premije rizika, dakle i cijenu obveznica europskih zemalja, a nije tajna ni da su mnoge (južne) zemlje stigle vrlo blizu točke spašavanja.  

07. listopad 2022 09:13