Inflacijski pritisci popuštaju, no borba s inflacijom još nije gotova. Glavni generatori inflacije u ovog godini bit će povijesno jako tržište rada i rast plaća te korporativni profiti, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) na početku drugog dana Liderovog Regionalnog financijskog foruma koji se održava u Opatiji. Njegovo izlaganje pod naslovom ‘Koliko još puteva treba monetarna politika proći - nosi li vjetar odgovor‘, dotaknulo se inflacije i monetarnog zaoštravanja, no završio je u optimističnom ozračju zaključivši kako je bojazan za recesiju koja je bila izražena u prošloj godini ove godine gotovo iščezla.
- U ovoj godini bi mogli doći u situaciju da plaće budu uzrok inflacije jer snažno rastu u prvom kvartalu - ocijenio je guverner Vujčić.
Usporava kreditna aktivnost u eurozoni, a iako je još uvijek razmjerno snažna, usporava i kreditna aktivnost u Hrvatskoj. No, zanimljivo je primijetiti kako se zaoštravanje kamatnih stopa sporije prenosilo na hrvatski financijski sektor, istaknuo je Vujčić.
- Najveći izazov za nositelje monetarne politike je ispravno kalibrirati duljinu i intenzitet ciklusa zaoštravanja monetarne politike u uvjetima naglašene neizvjesnosti. Inflacija se smanjila, ali nije gotova, a temeljna inflacija je u još uvijek na previsokim razinama i pitanje je u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina "preliti" na nju, osobito dok se ubrzava rast plaća.
Teško je ocijeniti kako će monetarna politika djelovati na gospodarstvo te s kolikim će vremenskim pomakom mjere monetarne politike djelovati na cijene. Izgledno je dodatno zaoštravanje monetarne politike ESB-a, ali će „krajnja točka” ovisiti o mnogim pokazateljima i zato je važna detaljna analiza prijenosa mjera monetarne politike na financijske uvjete, kreditnu aktivnost banaka i promjene u ponašanju investitora uz učestalo ažuriranje srednjoročnih projekcija i ocjena - zaključio je guverner Vujčić.
Velimir Šonje iz Arhivanalitike također se dotaknuo kamatnih stopa na depozite i kredite koje su se do sada kretale različitim brzinama u zemljama europodručja, a Hrvatska pripada maloj skupini zemalja sa veoma sporim prijenosom kamatnog šoka na tržište.
- Jedan je razlog euro koji je doveo do rasta likvidnosti i ublažavanja kamatnog udara, no postoje i drugim čimbenici - rekao je Šonje koji prognozira da je zbog svega toga SAD u većem riziku od recesije, nego euro područje.