Biznis i politika
StoryEditor

Žigman: Mirovinski fondovi ove godine ostvarili dobre prinose, bankarski sektor iznimno otporan

19. Listopad 2023.
Ante Žigmanfoto Rene Karaman

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u četvrtak je u uvodnom govoru na konferenciji  ‘Izazov promjene‘ koja se održava u Rovinju u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) govorio o tržištu rada u Hrvatskoj pa je istaknuo da se nastavlja dugoročni trend rasta nezaposlenosti pri čemu oko osam posto ukupne zaposlenosti otpada na stranu radnu snagu.

– U ovom trenutku imamo vrlo visoku zaposlenost te je ona viša nego rekordne 2008. godine odnosno prije velike financijske krize. To je sada dugoročni trend koji se kontinuirano nastavlja i on je u svakom slučaju dobar, jer povećava stopu participacije aktivnosti stanovništva, koja je došla na 70 posto. To znači da 70 posto ljudi u radnoj dobi radi i zaposleno je na tržištu rada prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – istaknuo je guverner Vujčić.

30 tisuća umirovljenika se vratilo na tržište rada

Prema njegovim riječima, u budućnosti će se zbog depopulacije odnosno smanjenja broja stanovnika, koja je, kako je rekao ‘u Hrvatskoj prisutna već tri desetljeća‘ te će i dalje trajati, nedostatak radnika do kojega dolazi i koji je danas najveći problem hrvatskih kompanija, morati nadomjestiti imigracijom odnosno dovođenjem stranih radnika.

– Trenutno imamo 75 tisuća zaposlenih stranih radnika, međutim prema evidencijama MUP-a broj pozitivnih riješenih dozvola koja se izdaju za strane radnike je veći od 130 tisuća  – naglasio je Vujčić.

Podsjetio je kako je Hrvatska 2017. godine imala samo osam tisuća registriranih stranih radnika, a sad smo došli do stotinjak tisuća i u idućim godinama zbog trendova kretanja populacije može se očekivati nastavak tog trenda, jer će se problem  nedostatka radnika rješavati imigracijom i omogućavanjem umirovljenicima da rade četiri sata dnevno. Naime, dodao je Vujčić, trenutno se u Hrvatskoj gotovo 30 tisuća umirovljenika vratilo na tržište rada.  

Ipak, kao još jedan veliki problem je naveo nedostatak kvalitetne imigracijske politike i nedostatak kvalificirane radne snage s obzirom da stranci koji dolaze u Hrvatsku uglavnom dolaze u djelatnosti niske dodane vrijednosti.

I dok se nije želio dotaknuti monetarne politike, guverner je kratko govorio o ekonomskom rastu i tome kako će starenje stanovništva utjecati na njega. Kako je rekao, očekuje se gospodarski rast od 2,5 do 3,5 posto ove godine, no izjavio je i da se očekuje da će u razdoblju do 2050. godine, zbog starenja stanovništva, usporavanje rasta postati globalni fenomen.

– U procjene je uključena i Hrvatska za koju se očekuje da bi negativan učinak na per capita stopu ekonomskog rasta mogao iznositi između 0,5 i jedan posto – rekao je Vujčić. No učinci ove demografske kočnice, kako je rekao, mogli bi se djelomično umanjiti aktivnim politikama usmjerenim na funkcionalne sposobnosti starije populacije koje bi omogućile njihovu dugotrajniju aktivnost (prospective aging).

Na konferenciji je kratku prezentaciju održao i predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman koji je istaknuo da su mirovinski fondovi ove godine imali jako dobre prinose u odnosu na prošlu kada su bilježili negativne prinose nadoknadivši tako sve gubitke.

– To je ohrabrujući podatak koji pokazuje da su mirovinski fondovi otporni na situacije u kojima se mogu naći kada cijene vrijednosnih papira padaju – kazao je Žigman.

Veliku ulogu odigrale narodne obveznice

Govoreći o novostima u mirovinskom sustavu, napomenuo je kako zakoni koji su trenutno u pripremi i koji će ići u zakonsku proceduru idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova.

– Do sada u svim ciklusima u zadnjih dvadeset godina, koliko mirovinski fondovi postoje, imali smo svakih nekoliko godina liberalizaciju i popuštanje pritiska na mirovinske fondove u smislu njihovih ulaganja. Ove promjene koje sada idu će također njima omogućiti mogućnosti alternativnih ulaganja i mogućnosti da prošire lepezu svojih ulaganja na korist članova mirovinskih fondova – zaključio je Žigman.

Dotaknuo se Žigman i šokova u bankarskom sustavu početkom godine istaknuvši pritom da se bankarski sektor pokazao iznimno otpornim, a Hrvatskoj najviše pomaže, kako je rekao, uvođenje eura s obzirom da je to označilo da je valutni rizik gotovo preko noći nestao. Utjecalo je to naravno i na kreditni rejting države koji je na dosad najvećoj BBB+ razini.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe je kratko progovorio i o javnom dugu za kojeg se očekuje da će pasti na 60 posto, a važan je događaj, tvrdi, bio i izdavanje narodnih obveznica.

–  Oko 50 tisuća ljudi je upisalo državne obveznice, a sada očekujemo izdanja trezorskih zapisa koji će također biti svima dostupni – rekao je Žigman naglašavajući iznimnu važnost diverzifikacije portfelja.

Kako se u posljednje vrijeme kontinuirano govori o umjetnoj inteligenciji dio prezentacije posvetio joj je i Žigman rekavši da se i dalje traže kao regulatori u ovom pogledu. Ipak, podsjetio je stupanje na snagu MICA-e koja bi ovaj dio trebala dovesti u red.

–  Regulatori imaju važnu ulogu u odgovornoj integraciji umjetne inteligencije. Potreban je pravni okvir, obrazovanje, ali i regulativa koja se temelji na europskim vrijednostima –  zaključio je Žigman.

01. ožujak 2024 04:32