Ne stišavaju se polemike oko novog poreza na nekretnine i dvostrukog oprezivanja malih iznajmljivača putem tog poreza i povećanog paušala po krevetu. Je li taj potez vladajućih dobar ili loš i zašto, pitali smo Petra Vuškovića, neovisnog ekonomskog stručnjaka i osnivača prvog hrvatskog ekonomskog think-tanka, Centra za javne politike i ekonomske analize.
- Dobar porez ne postoji. Čak i semantički gledano, nešto što u osnovi predstavlja poreznu presiju ne može biti dobro. Porez može biti pravedan ili nepravedan i to u odnosu na poreznog obveznika. Porez ne može biti niti koristan, jer porezi nisu određeni, određeni su primjerice doprinosi. S aspekta alokacije, porez može biti racionalan ili neracionalan i to ovisno o trošenju poreznog prihoda. Trošenje novca je ostavljeno gradovima i općinama, premda država će zadržati dio kolača i za sebe. Novac građana u osnovi predstavlja političku moć.
Kod povećanja paušalnog poreza treba imati na umu da je konkurentnost malih iznajmljivača već smanjena. U razdoblje od nekoliko turističkih sezona, porezna je napravila razrez malih iznajmljivača na način da su morali platiti porez na provizije turističkih platformi Booking-a ili Airbnb-a i to u nekoliko godina nazad. Tako nametnuti porez iznajmljivači su željeli prevaliti na tržište, povećali su cijene privatnog smještaja koji je zbog toga ostao prazan. Privatni iznajmljivači su imali lošu sezonu. Oni koji iznajmljuju apartmane znati će o čemu govorim. Sada znate što mislim o dodatnom povećanju paušalnog poreza. Porez ne može biti dobar ukoliko nismo svjesni njegovog učinka - kaže Vušković.
Inače, Vušković je nakon najave novog poreza početkom rujna naveo deset deset argumenata za odbacivanje poreza na nekretnine koje smo objavili u Lideru.
Postavlja se pitanje hoće li na ovaj način postići proklamirani ciljevi – pad cijena nekretnina, povećanje broja nekretnina u dugoročnom najmu, porezno rasterećenje rada itd?
- Porezno rasterećenje rada je dobro, ali ne na način da se nametne dodatan porez. Porez na nekretnine neće utjecati na pad cijena nekretnina. Cijene nekretnine su najviše vezane za kreditne politike banaka, za cijene kredita, odnosno za kamatne stope koje tu cijenu definiraju. Porez na nekretnine će povećati broj prijavljenih najmoprimaca u poreznoj upravi koji već u tim ‘praznim stanovima‘ žive. Broj nekretnina nakon poreza bi trebao biti iznimno velik da bi se smanjila cijena najma. To bi se moglo dogoditi tek kada bi svi željeli iznajmljivati svoju nekretninu, ali to nije tako iz jako puno razloga. Čak štoviše ukoliko broj nekretnina ne bude velik, a mislim da neće, Vlada bi trebala razmotriti mogućnost da će ovakav porez dodatno poskupiti stanovanje mladima. Porez uvijek netko mora platiti - ističe Vušković.
Dakle, umjesto da se smanjuje, porezno opterećenje se povećava. Vušković smatra da bi porezno rasterećenje trebalo ići u pravcu smanjivanja PDV-a te predujmova poreza na dobit. - U redu, treba znati da mnoge javne usluge i investicije ovise o javnom novcu. Treba smanjivati one javne usluge koje su nepotrebne ili koje predstavljaju nepotrebni trošak. Ovo je pitanje koliko u Hrvatskoj ima dobrih ekonomista i jesu li uključeni u javne politike. Porez na nekretnine će biti ostavljen kao izbor gradovima i općinama. Pitam se jesu li gradovi i općine napravile projekcije prihoda na osnovi poreza na nekretnine koji im je ‘bačen u krilo‘. Potom, jesu li definirani projektni prioriteti, jesu li oni ocijenjeni. Povijest nas je učila da političari ne znaju raspolagati našim novcem. I nedavne afere to sugeriraju. Politika je prokletstvo ekonomije - smatra Vušković.