Weber: dio rasta ostvaren je na ‘steroidima’ javne potrošnje

Trošak rada u Hrvatskoj među najvišima je u Europskoj uniji, a porezni klin na dohodak od rada ostaje visok, dok je porezno opterećenje rente i imovine iznimno nisko. Dok je porez na kratkoročni najam šest posto, porezi na plaće su šest do sedam puta veći. U posljednjih pet i pol godina realni rast BDP-a od 21,3 posto više je nego polovično utemeljen na rastu produktivnosti po radnom satu, koja je realno porasla 12,8 posto, dok su ukupna primanja zaposlenih realno rasla dvostruko brže – 26,4 posto, što jasno pokazuje kako je dio ekonomskog rasta ostvaren na 'steroidima' javne potrošnje te da se relativno više novostvorene vrijednosti slijevalo zaposlenima, i to neovisno o konkurentnosti domaćih kompanija, poručila je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber na tradicionalnom Radnom ručku. 

Naglasila je i kako je nužno prestati s energičnim rastom mase plaća u državnom sektoru, koja je u posljednje dvije godine porasla čak 46 posto i dosegla 13,5 posto BDP-a – razinu odmah iza Danske i Finske, zemalja s daleko kvalitetnijim javnim uslugama. Takva dinamika nije fiskalno održiva niti doprinosi jačanju produktivnosti, a dugoročno umanjuje prostor za rasterećenje rada i privatnih investicija, zaključila je Weber.

Radni ručak održan je u organizaciji HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, a prisustvovao mu je i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te gotovo 160 poduzetnika. 

Na Radnom ručku su u fokusu bile brojne teme, među njima fiskalna politika i porezno rasterećenje, digitalizacija poreznih procesa, poticaji za investicije, te financijsko upravljanje u kontekstu makroekonomskih kretanja. Poduzetnici su iznijeli ključne zahtjeve poput smanjenja poreznog opterećenja rada, pojednostavljenja poreznog sustava te ukidanja parafiskalnih nameta, kao temelje za povoljnije poslovno okruženje.

Radni ručak HUP

U prvi plan treba staviti investicije u privatnom sektoru

– Poduzetnici ne traže povlastice, nego jasan signal. Signal da se u Hrvatskoj isplati raditi, zapošljavati, ulagati i razvijati znanje, a taj se signal šalje poreznom politikom. Poduzetnici ne kritiziraju, već nude prijedloge koje vide kao najbolja rješenja, a u cilju produbljivanja partnerstva kako bismo brže realizirali zajednički cilj-dosezanje europskog standarda života i produktivnosti. Preduvjet za to je neki od ključnih elemenata cjenovne konkurentnost poput konkurentnijeg poreznog sustava, konkurentnijih cijena energenata, kao i konkurentniji investicijski poticaji koji između ostalog potiču stvaranje više dodane vrijednosti – naglasila je Weber.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković je podsjetio da je u protekle dvije godine samo četvrtina hrvatskog gospodarskog rasta dolazila iz privatnog sektora, te naglasio da u budućnosti u prvi plan treba staviti investicije u privatnom sektoru kako bi u njemu stvorili snažan generator održivog gospodarskog rasta.

– Kako bismo osigurali investicije u privatnom sektoru, naše kompanije u prosjeku trebaju ostvarivati stope profitabilnosti koje su usporedive s onima koje ostvaruju naši EU konkurenti u istim sektorima. Također, nužno je stvarati i konkurentno i održivo poslovno okruženje koje će privlačiti dodatne investicije, koje ima uravnoteženi rast dodane vrijednosti s jedne i cjelokupnih troškova poslovanja s druge strane, te povoljno i usporedivo ukupno porezno opterećenje na rad – naglasio je Balković i dodao da takvo poslovno okruženje treba poticati i štititi domaće gospodarstvo hitnim prelaskom s horizontalnih intervencija socijalnog karaktera poput ograničenja cijena prehrambenih artikala za sve, na ciljane intervencije koje pomažu upravo onima koji je pomoć potrebna, zatim jačim preusmjeravanjem sredstava iz EU fondova prema poduzetništvu, te kroz jačanje instrumenata u okviru Zakona o poticanju ulaganja kako bismo osigurali ubrzavanje investicijskog zamašnjaka u privatnom sektoru.

Radni ručak HUP, Mislav Balković

Primorac je pak naglasio odgovornost Vlade koja istodobno mora stvarati poticajno okruženje za poslovanje, uklanjati administrativne prepreke, poticati investicije, jačati konkurentnost i podizati produktivnost kao ključ dugoročnog rasta, ali jednako tako mora regulirati tržišta, osigurati pravedan i održiv porezni okvir, štititi potrošače, radnike i okoliš te voditi računa o tome da negativne eksternalije budu što manje ili, gdje god je moguće, u potpunosti izbjegnute.

Najavljeno povjerenstvo za poreznu politiku

– Upravo zato, posljednjih desetak godina Vlada RH, uporno inzistira na otvorenom, sadržajnom i konstruktivnom dijalogu sa svim dionicima gospodarstva. Taj dijalog uključuje poduzetnike, udruge poslodavaca, sindikate, predstavnike radnika, civilno društvo i lokalne zajednice, a posebno je važan institucionalni okvir kroz GSV, kao i brojne manje formalne, ali iznimno vrijedne prigode poput današnje. Razina komunikacije, međusobnog uvažavanja i partnerskog pristupa nikada nije bila kvalitetnija,a upravo ta otvorenost i spremnost na suradnju omogućuju nam da pravodobno prepoznamo izazove, oblikujemo bolje politike i zajednički gradimo stabilno i uključivo gospodarstvo koje može odgovoriti na globalne promjene – rekao je Primorac.

Radni ručak, HUP, ministar Marko Primorac

Govoreći o Fiskalizaciji 2.0, ministar je naglasio da će važan dio poslovanja poslovnih subjekata sada biti digitaliziran, pri čemu se ukida cijeli niz obrazaca u izvještajnom sustavu, što bi trebalo rezultirati primjetnim administrativnim rasterećenjem. Istodobno, Porezna uprava dobiva mogućnost da sve dosadašnje koristi od praćenja transakcija u realnom vremenu u krajnjoj potrošnji prenese i na svoj rad u segmentu poslovanja među poduzećima.

U svom obraćanju poduzetnicima ministar financija Marko Primorac istaknuo je da je jedan od ključnih smjerova porezne politike prebacivanje poreznog opterećenja s rada na druge oblike imovine, ponajprije na nekretnine, uz istodobno jačanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave. Naglasio je da različite porezne stope na dohodak predstavljaju jedinstvenu priliku za uvođenje tržišnih mehanizama u javni sektor, kroz poreznu konkurenciju među lokalnim samoupravama. Dodao je da će Porezna uprava lokalnim jedinicama dostavljati podatke o poreznim obveznicima na njihovu području, što će im omogućiti uvid u vlastitu poreznu bazu i procjenu imaju li prostor za smanjenje poreznog opterećenja. Primorac je također najavio da će se u godinama koje dolaze, kada se za to steknu uvjeti, porez na nekretnine naplaćivati prema vrijednosti, a ne prema površini, kako je sada slučaj. Istaknuo je i da se zahvaljujući ukidanju poreza na dohodak za povratnike iz dijaspore u ovoj godini u Hrvatsku vratilo i zaposlilo 11.000 iseljenika.

Poduzetnici su pak upozorili da je Fiskalizacija 2.0 značajan dodatni trošak za poslovanje kompanija, posebno za mikro i male poduzetnike, a dodatno ih zabrinjava visina prekršajnih kazni. Ukazali su i na visoku osjetljivost podataka koji će prolaziti kroz sustav te rizik od njihovog neovlaštenog korištenja, zbog čega poduzetnici očekuju da država preuzme veći dio odgovornosti i sigurnosnih provjera, umjesto da cjelokupni rizik bude prebačen na poduzetnike. Poduzetnici su stoga pozvali na dodatne konzultacije, prilagodbe i faznu implementaciju koja neće dodatno opteretiti gospodarstvo.

– U HUP-Udruzi malih i srednjih poduzetnika zalažemo se za model oporezivanja dobiti u kojem se dobit ostvarena unutar prihoda do milijun eura oporezuje po stopi od 10 posto, a proporcionalni dio dobiti koja se odnosi na prihod iznad tog praga oporezuje po višoj stopi od 18 posto. Takvo rješenje uklonilo bi sadašnji demotivirajući učinak na rast poduzeća odnosno na prelazak prihodovnog praga od milijun eura. Uz to, potrebni su nam predvidivi porezni uvjeti, digitalizirani porezni i administrativni procesi, te funkcionalno pravosuđe – poručio je Boris Antunović, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Ministar Primorac je istaknuo da fiskalizacija nije zamišljena kao represivni mehanizam te da će u prvim tjednima primjene Porezna uprava imati partnerski pristup prema poduzetnicima, osobito u slučajevima pogrešaka nastalih iz neznanja.

Odgovarajući na pitanja poduzetnika, ministar je rekao da se ne razmatra povrat porezne olakšice na reinvestiranu dobit, uz objašnjenje da nastoji da porezni sustav bude što jednostavniji, s minimalnim brojem iznimaka. Smatra da se pojedinim industrijama treba pomagati kroz ciljane sektorske potpore i poticaje, a ne kroz porezne izuzetke.

Zbog intenzivne digitalizacije Porezne uprave i uvođenja fiskalizacije 2.0 ove godine nije bilo značajnijih poreznih izmjena, no ministar je najavio da bi ih u sljedećoj godini moglo biti. Cilj je daljnje pojednostavljenje poreznog sustava, pri čemu bi se na dnevni red mogli staviti reforma doprinosa i osobnih odbitaka. S obzirom na rast troškova, razmotrit će se i povećanje dnevnica, a Primorac nije odbacio ni mogućnost da se niža porezna stopa primjenjuje na prihode do milijun eura i kod poduzetnika s većim ukupnim prihodima, dok bi se dobit ostvarena iznad tog praga oporezivala po višoj stopi.

Na kraju je poručio poduzetnicima da predlože modele i formule prema kojima bi se takve porezne promjene mogle provesti u praksi, naglasivši da je Ministarstvo financija otvoreno za prijedloge struke i poslovne zajednice.

Na kraju Radnog ručka članovi Hrvatske udruge poslodavaca istaknuli su važnost kontinuirane suradnje i otvorene komunikacije između gospodarstva i Vlade, a kako bi konstruktivno izgrađivali bolje poduzetničko okruženje u HUP-u su najavili osnivanje povjerenstva za poreznu politiku.

Radni ručak HUP, Boris Antunović