Dugo nije bilo novih filmića iz ureda WHO-a, a nedavno se pojavio jedan u kojem Peter Jay Hotez američki je znanstvenik, pedijatar i dekan Nacionalne škole tropske medicine, Baylor College of Medicine Houston govori kako je danas jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu ‘aktivizam protiv cjepiva‘ (Anti-vaccine activism), kojega on naziva ni manje ni više nego agresijom protiv znanosti.
Dalje u video filmiću WHO-a, Hotez govori kako je upravo taj aktivizam danas postao najubojitija sila na globalnoj razini koja ubija više ljudi od oružanih sukoba i globalnog terorizma, u što je nekako teško za povjerovati.
Hotez nastavlja, pa kaže kako je u SAD-u preminulo više od 200 tisuća ljudi tijekom pandemije samo zato što nisu bili cijepljeni nekim od neučinkovitih cjepiva te izražava zabrinutost jer se ovaj aktivizam počeo širiti i na siromašne zemlje. Hotez zaključuje svoje izlaganje riječima da je danas anti znanost postala opasnija od svih drugih nedaća, da postaje politički pokret, te da je potrebno političko rješenje protiv sumnjičavaca u cijepljenje.
Skepticizam u javnosti
Početkom pandemije, za one koju nisu odmah pohrlili po svoju dozu mRNA cjepiva su govorili da su neodlučni (vaccine hesitancy). Uskoro su ti neodlučni postali i do dan danas ostali – antivakseri. I danas se često za omalovažavanje drugačijeg mišljenja o cjepivu koristi upravo taj naziv, što je trenutno jedna od glupljih optužbi s obzirom na to da se mnogi (čitaj većina) nisu docijepili boosterima, pa su valjda i oni sad u toj skupini antivaksera, što ih ne sprječava da i dalje one druge nazivaju pogrdnim nazivima.
No, skepticizam prema cjepivu nije došao sam od sebe. Priopćavanje ‘objektivnih‘ dokaza javnosti tijekom posljednje dvije godine bilo je u najmanju ruku problematično. Što iz usta političara, doktora, medicinara, raznih vođa civilnih stožera i inih koji su se pojavljivali sa svojim teorijama u medijima tijekom duge dvije godine. A da ne bi samo ‘pljuckali‘ po drugom, trećem ili četvrtom ešalonu, treba podsjetiti da je 2021., izvršni direktor Pfizera, Albert Bourla, objavio poruke na društvenim mrežama u kojima slavodobitno objavljuje kako cjepivo protiv Covid-19 zaustavlja prijenos među ljudima što je bila jedna ogromna laž, za koju je znao kada je pisao te statuse po Twitteru, ali to njegovo znanje ga nije spriječilo u širenju laži.
Na primjer, 1. travnja 2021. Bourla je tweetao: ‘Uzbuđen sam što mogu podijeliti ažuriranu analizu iz naše studije faze 3 s BioNTechom koja je također pokazala da je naše cjepivo protiv Covid-19 bilo 100 posto učinkovito u sprječavanju slučajeva Covid-19 u Južnoj Africi. 100 posto! I tu je znao da laže, a još nije ni odgovarao niti se ispričao, nekima bi i to bilo dovoljno.
To je samo jedan o kikseva koji se događali. Svi se sjećamo kako je učinkovitost cjepiva padala kako je vrijeme prolazilo. Prvo je, kako kaže i sam Bourla bilo 100 posto učinkovito. Onda 90, pa 80, pa 70, 60, 50, 40, i tako dalje. Sve te objave o sto postotnoj zaštiti je još 2020. godine Uprava za hranu i lijekove (FDA) odbacila rekavši kako ‘u ovom trenutku nisu dostupni podaci na temelju kojih bi se moglo utvrditi koliko će dugo cjepivo pružati zaštitu, niti postoje dokazi da cjepivo sprječava prijenos SARS-CoV-2 s osobe na osobu‘.
Sve je to urodilo nepovjerenjem javnosti, pa je zaista čudno danas vidjeti te zagovarače kako cvile, kume i bune se jer im društvo više ne vjeruje, pa izvlače fraze poput one da je povjerenje u znanost palo. Nije u znanost, već u znanstvenike ili one koji se tako nazivaju s malih ekrana koji apsolutno ništa nisu točno rekli zadnjih godina. Domaćih primjera također ima ali postoje stranice na kojima je jako lijepo zabilježena povijest priča o pandemiji iz usta hrvatskih stručnjaka.
Kako dalje
Povjerenje u televizijske znanstvenike je palo, i vjerojatno se nikad neće vratiti na stare puteve slave. No, ti i takvi to i zaslužuju. Pitanje se postavlja što će se dogoditi ako se nekad slična pandemija ponovi. Hotez kaže kako će se svi, ‘od agencija za javno zdravstvo preko znanstvenika do proizvođača lijekova i cjepiva morati direktno boriti s anti znanošću uz bolju komunikaciju prema stanovništvu.‘
Možda Hotezu treba reći da je najbolje govoriti istinu, a ne prodavati stanovništvu maglu, tretirati ga kao malu djecu i govoriti što smiju, a što ne smiju. Nepristrano informiranje je jedino ispravno u takvim situacijama. Nepristrano informiranje o svim dobrobitima, ali i svim mogućim problemima, nuspojavama i mogućim rizicima cjepiva i liječenja ma kako oni neznatni bili.
Jer ljudi nisu glupi, ne vole laž i nisu automatski protiv nečega. Vidjeli smo da prisila i prijetnje neće sve natjerati po cjepivo, kakvo god ono bilo. Možda idući put probaju s istinom.