Unatoč krahu liberaliziranog tržišta energije u Europi kriteriji za bavljenje trgovinom i opskrbom energijom u Hrvatskoj prilično su niski i čini se da u tom smislu neće biti većih promjena. Tako se, primjerice, trgovanjem plinom ili strujom može baviti i fizička osoba s malo volje za traženje pojedinih dozvola, ispunjavanje nekih formulara i nekoliko tisuća kuna na računu
Niže cijene energije i mogućnost slobodna izbora opskrbljivača. Te dvije stavke svojedobno su se isticale kao glavne prednosti liberalizacije tržišta električne energije i plina, koja je regulirani monopol trebala preobraziti u sustav savršene konkurencije. No liberalizacija energetskog tržišta u mnogim zemljama Europske unije nije postigla željene učinke, a ideju o preslikavanju opće ekonomske teorije na tržište struje i plina dodatno je ugrozilo ovogodišnje divljanje cijena električne energije i plina. Cijeli niz opskrbljivača bankrotirao je zbog energetske krize ili ih je spašavala država, a potrošači su ponovno vraćeni pod okrilje opskrbe velikih tvrtki, osuđeni na visoke tarife bez alternativne opcije.
Zbog te svojevrsne deliberalizacije, logično se nameće pitanje je li postojeći model, koji je regulaciju tržišta prepustio ‘nevidljivoj ruci‘, potrošen. Budući da države raznim mjerama i novcem poreznih obveznika interveniraju na tržištu u kriznim situacijama, je li potrebno snažnije reguliranje tog sektora i na koji način?
Niski ulazni kriteriji
Neke zemlje već su krenule tim putem, poput Nizozemske i Velike Britanije, koje su odlučile opskrbljivačima nametnuti strože financijske, organizacijske i tehničke kriterije kako bi mogle izdržati cjenovne šokove.
U Hrvatskoj se zasad, ako je suditi prema odgovoru koji smo dobili od HERA-a (Hrvatska energetska regulatorna agencija), o tome ne razgovara, iako financijski uvjeti koji se stavljaju pred opskrbljivače ili trgovce strujom i plinom nisu pretjerano zahtjevni.
– Pravilnikom o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti i vođenju registra izdanih i oduzetih dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti koji je donesen u travnju ove godine propisani su uvjeti financijske, tehničke i stručne kvalificiranosti. Financijski je kvalificirana za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom pravna osoba koja raspolaže financijskim sredstvima (prosječno stanje sredstava u posljednjih 30 dana na računima poslovnih banaka pravne ili fizičke osobe) u iznosu od 30.000 kuna, a u slučaju fizičke osobe 3000 kuna. Pravilnikom o dozvolama propisano je da su dokazi financijske kvalificiranosti za energetsku djelatnost opskrbe električnom energijom obrazac BON-1, odnosno za fizičku osobu pregled primitaka i izdataka predanih Poreznoj upravi u posljednje dvije godine i obrazac BON-2 ili izjava poslovne banke o solventnosti pravne ili fizičke osobe – naveli su iz HERA-e.
Za trgovinu električnom energijom i plinom zahtjevi su još niži – kada je riječ o fizičkoj osobi, potrebno je imati tek dvije tisuće kuna na računu u posljednjih 30 dana.
U slučaju propasti opskrbljivača, sudionici na hrvatskom tržištu, HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) i HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) osigurali su se u slučaju dugovanja ospkrbljivača, pa tako u ugovorima od njih traže neka financijska jamstva i osiguranja, ali zasad ništa nije učinjeno po pitanju provjere likvidnosti opskrbljivača i sprečavanja njihova propadanja zbog velikih cjenovnih šokova. Unatoč činjenici da je s početkom nove plinske godine, od 1. listopada 10 opskrbljivača prestalo aktivno opskrbljivati krajnje kupce te da je tijekom 2022. godine HERA oduzela dozvole za opskrbu plinom za četiri energetska subjekta, i dalje se ne razmišlja o nametanju hedginga.
HEP vlada strujom
Financijska nespremnost tvrtki da izdrže udar visokih cijena, previše opskrbljivača na malom hrvatskom tržištu, nedovoljna stručnost kadrova te činjenica da je dio opskrbljivača još uvijek u vlasništvu lokalne zajednice, pa računaju da će im vlasnici sanirati dugove u slučaju problema, glavni su razlozi zbog kojih se brojne ‘plinare‘ nisu mogle nositi s ovogodišnjim cjenovnim šokovima.
Kada je pak riječ o električnoj energiji, najveći je problem što je politika tretira kao socijalnu kategoriju, čime je onemogućeno HEP-ovim konkurentima da zauzmu ozbiljnije tržišne pozicije. To zorno oslikava i podatak da je u rujnu 2022. godine energetski udio krajnjih kupaca opskrbljivanih na tržištu električne energije izvan HEP-a d.d. iznosio tek 6,5 posto.
– S niskim cijenama kakve su trenutačno u Hrvatskoj nitko ne može pozitivno poslovati. Pitanje je i koliko će dugo država moći provoditi ovakvu politiku. Sredinom sljedeće godine vidjet ćemo tko će s ovakvim cijenama preživjeti – ističe Zdeslav Matić, energetski stručnjak, koji smatra da je razdoblje jeftine energije iza nas.
Tek s većom vlastitom proizvodnjom i manjom ovisnošću o uvoznim energentima cijene energenata će se dovesti u prihvatljive okvire. Nevidljiva ruka tržišta, odnosno ponuda i potražnja, tada će učiniti svoje, pa burzovni špekulanti neće moći imati takav utjecaj na cijene. A do tada, čini se, države će na razne načine strožom regulativom ili izravnim potporama pokušavati plesati na tankoj žici između jačeg nadzora i slobodnog tržišta.
Cijeli tekst možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.