U prvom kvartalu 2023. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.096 euro, prema podacima servisa MojaPlaća. To je 6 posto više nego u prethodnom kvartalu i 13% više nego u istom razdoblju 2022. godine.
Medijan plaće u istom je razdoblju bio nešto niži te iznosi 1.000 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal, medijalna plaća narasla je 6 posto, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 12 posto.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 105 posto više od prosječnih, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (101% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+39%) te telekomunikacija (+13%).
Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-40%), tekstilni radnici (-44%) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-30%).
U odnosu na prošlu godinu, plaće su iznad prosjeka rasle u Tehnologiji i razvoju (+28%), Poljoprivredi (+16%) te Turizmu (+16%). Zanimljivo je da su plaće top menadžmenta rasle ispod prosjeka - svega 3 posto.
Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 9 posto više od prosjeka te iznose 1.189 eura.
S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 5 posto niža od prosjeka (1.039 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.067 eura (-3%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 994 eura (-9%).
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u tvrtkama u državnom vlasništvu (+15%) te u stranom privatno vlasništvu (+14%).
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 939 eura (-14% u odnosu na prosjek), u kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 3 posto niža od prosjeka (1.060 eura), dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama (1.146 eura, odnosno 5 posto više od prosjeka).
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-20%), u Sisačko-moslavačkoj (-15%) te Brodsko-posavskoj (-14%) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (10% iznad prosjeka) te iznosi 1.220 eura (medijan 1.100 eura).
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 51 posto višu plaću od prosječne. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 16 posto višu plaću od prosječne (1.273 eura) i čak 36 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 938 eura, ili 14 posto manje od prosjeka.
Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 898 eura (18% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 986 eura (-10%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće. Najvišu plaći, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.204 eura, odnosno 10 posto više od prosjeka.
U odnosu na prvi kvartal 2022. godine plaća je rasla upravo zaposlenicima s najmanje iskustva, 15 posto.
Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U prvom kvartalu 2023. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 16 posto više od žena.