Dugo već javni dug države nije u fokusu ni analitičara ni javnosti. Kratkroročna je iznimka bilo samo vrijeme pandemije (i donekle vrijeme peaka inflacije) kada nitko nije imao problema s time da se država zadužuje kako bi i poduzećima i građanima pokrpala barem dio naraslih troškova.
No, kako se na pandemiju, pokidane lance nabave i inflaciju nakalemio i rat, javni dug država itekako je u fokusu Europske komisije, jer su brojke daleko iznad mastriških kriterija. Naime, prosječni se iznos javnoga duga unutar eurozone kreće oko golemih 93 posto, a unutar Europske unije oko 85 posto BDP-a i ta se tema ponovo vraća na velika vrata. Zanimljivo, u borbi protiv bujanja javnoga duga znatno je uspješniji siromašni jug ovisan o turizmu (Grčka, Portugal, Cipar, Hrvatska) nego perjanice eurozone (s respektabilnih 30 posto udjela duga u BDP-u iskače samo Danska).
No, ove tri godine kontinuirane krize preokrenule su i trendove na tržištu kapitala, pa su (prije svega) državne obveznice zbog sigurnosti postale atraktivne ulagačima. Da, dionice i dalje donose daleko više prinose, no uz velike oscilacije, pa su se investitori vratili obvezničkom tržištu, što ‘čistom‘, što kombinaciji s ostalim vrstama vrijednosnica kako bi ublažili pad vrijednosti portfelja.
U Hrvatskoj se, uz to, događa i preokret trenda – zaduživanje na inozemnome dužničkom tržištu sve češće ustupa mjesto domaćim ulagačima. Zanimljivo je stoga znati i tko kupuje hrvatski dug, i kod kuće i u inozemstvu. U HNB-u kažu da kada je riječ o strukturi javnoga duga Hrvatske prema nositeljima, u 2021. godini primjetno je da većinu duga drže domaći nositelji.
- Naime, udjel inozemnih vjerovnika u dugu opće države u 2021. iznosi 34 posto. Kod domaćih nositelja najveći udjel čine monetarne financijske institucije, osim središnje banke, čiji je udjel u dugu opće države iznosio 30,6 posto, riječ je o kreditnim institucijama, odnosno bankama. Dodatno, tijekom tog razdoblja vidljivo je znatno smanjenje zaduživanja na inozemnome tržištu kapitala i zamjetan porast zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, ponajviše kod ostalih financijskih institucija, dok je udjel monetarnih financijskih institucija, osim središnje banke, u cijelome razdoblju znatan i stabilan – preciziraju iz HNB-a.
Iako su nas sugovornici upućivali na Ministarstvo financija koje bi trebalo raspolagati detaljnim podacima, iz samoga Mnistarstva poručuiju kako nemaju takve pojedinačne podatke. Imaju tek one općenite, prema regionalnoj i strukturi prema tipu investitora, i to za alokaciju posljednjeg Eurobonda iz travnja 2022. koji pokazuju da među inozemnim investorima, točnije vlasnicima hrvatskih obveznica sa 66 posto prednjače investicijski fondovi, tek potom banke dok je među domaćim vlasnicima državnih obveznica uglavnom obrnuto, uz vodstvo mirovinskih fondova.
Pa, tko su zapravo vlasnici hrvatskoga duga i kakva je alokacija prema zemljama pročitajte u novome tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.