Biznis i politika
StoryEditor

Zagreb - grad s najskupljim skladištem na svijetu

19. Travanj 2022.
Sljeme Sesvete

Nakon najskuplje žičare na svijetu, Zagreb će se uskoro moći podičiti i najskupljim skladištem. Naime, tu ekstravagantnu titulu uskoro će dobiti bivša tvornica Sljeme koja će se pretvoriti u u skladište za namještaj i drugi inventar iz zagrebačkih skloništa. Budući da je gradsku blagajnu investicija u Sesvetama prije samo 17 godina koštala 110 milijuna kuna te je u međuvremenu potrošen i popriličan iznos na čuvanje oronulog kompleksa, i bez previše matematičkog i ekonomskog znanja, lako je zaključiti koliki će se povrat na imovinu ostvariti takvim gospodarenjem gradskom imovinom.

Odluku o pretvaranju dijelova napuštenog kompleksa nekadašnje mesne industrije u skladišne prostore trebala bi se donijeti na sljedećoj Skupštini, a ovako je gradonačelnik Tomislav Tomašević obrazložio taj potez:

- Zbog potrebe ispražnjenja gradskih skloništa u kojima su se nalazile stvari pohranjene iz stanova i poslovnih prostora, kao i potrebe zbrinjavanja stvari ranijih korisnika ostavljenih u gradskim stanovima i poslovnim prostorima, Gradskom uredu za upravljanje imovinom i stanovanje potreban je prostor u koji će se stvari izmjestiti, a poslovni prostor na adresi Senjska 1, površine 417,15 m2, 202 m2 i 86 m2, odgovaraju navedenim potrebama - navodi se u Zaključku.

Nova namjena bivše tvornice kao ureda za ‘izgubljeno-nađeno‘ ipak predstavlja svojevrsni napredak, budući da je do nedavno kompleks Sljeme služio za odlaganje šute, gumenih uspornika i rasvjetnih stupova.

Mrtvo slovo na papiru

Doduše, već smo navikli da vrijedna gradska imovina i industrijski kompleksi godinama stoje zapušteni, prepušteni zaboravu ili vrlo nemaštovitoj komercijalizaciji.

Prostor Zagrepčanke, čija se vrijednost procjenjuje na 370 milijuna kuna, trebao je postati novo gradsko središte, no na njemu danas zaradu ostvaruje privatna tvrtka iznajmljujući parkirališna mjesta. Istu namjenu, dobio je i prostor Paromlina, u kojem se prema planovima trebala smjestiti najmodernija knjižnica. Knjižnicu se predviđalo preseliti i u tvornicu Iskra, ali po ustaljenoj praksi industrijski kompleks nije dobio novu namjenu.

Da se slijedilo arhitektonske natječaje danas bi u kompleksu Badel bili restorani, trgovine i kulturni sadržaji, a urbana revitalizacija Gredelja, čija se vrijednost procjenjuje na 100 milijuna eura, prema EBRD-u mogla bi u idućih 15 godina privući ulaganja od 1,6 milijardi eura. Umjesto toga, prostori u Gredelju iznajmljuju se za 9 kuna po četvornom metru.

Nagrađivani radovi arhitekata ostali su tako tek mrtvo slovo na papiru, a zub vremena nastavio je nagrizati zagrebačke industrijske pogone, koje je Grad, poput kakvog kolekcionara, posljednjih godina upisivao u svoju zbirku nekretnina, ravnodušno promatrajući kako propadaju. Prema analizi Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada u vlasništvu Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga nalaze se čak 154 brownfield projekta veća od jednog hektara.

S obzirom na impozantnu količinu neiskorištenog prostora kojim raspolaže, možda se ni ne treba iščuđavati rasipničkim odlukama Grada da dio kompleksa Sljeme pretvori u skladište, umjesto da na njegovom mjestu naprave novo središte najmnogoljudnije zagrebačke četvrti. Ostaje samo nadati se da ovakav model upravljanja neće biti repliciran i na drugu vrijednu gradsku imovinu.

10. srpanj 2024 22:27