Biznis i politika
StoryEditor

Zakon o radu - Dokument s kojim nitko nije zadovoljan

15. Prosinac 2022.

Lose-lose situacija. Te tri riječi sažeto opisuju trenutnu stanje s još jednim Izmjenama Zakona o radu s kojim niti jedna strana nije zadovoljna. Ne može se naravno očekivati da uobičajeno suprotstavljene strane, sindikati i poslodavci, dijele zajedničke stavove, no ove zakonodavne izmjene još su jednom duboko podijelile i ‘zaratile‘ poslodavce i radnike. S ponuđenim kompromisnim rješenjima svi su nezadovoljni. Osim Vlade.

- Izmjenama Zakona su se trebale riješiti tri osnovne stvari: reguliranje rada od kuće, tzv. platformskih radnika i rad na određeno. A od svega toga nije ništa riješeno. Jedino što pozdravljamo je činjenica da se ubuduće neće moći ugovarati plaća ispod minimalca – kazao je Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata.

Prema njegovim riječima, za rad od kuće je trebalo definirati naknadu troškova radniku po satu ili danu, a ne da se ta naknada ostvaruje tek ako takav rad traje duže od 10 kalendarskih dana u jednom mjesecu, propisati koje djelatnosti ne mogu raditi od kuće, a ako je intencija Zakona bila da se što više radnika obuhvati kolektivnim ugovorom, budući da se to navodi kao jedan od razloga izmjena ZOR-a, onda je trebalo omogućiti bolje uvjete za kolektivno pregovaranja.

- Planirane izmjene Zakona štite platforme od radnika, što je u suprotnosti s Europskom direktivom koja se tek treba donijeti, a koja bi regulirala taj oblik rada. Ne znam je li riječ o zločestoći ili korumpiranosti, ali zaista ne vidim razlog zašto bi se Zakonom štitile platforme. Koji je tu interes države? - pita se Kiš.

 

Kako će se evidentirati radno vrijeme?

 

Poznato je naime da brojni radnici putem tzv. agregatora obavljanju usluge dostave ili prijevoza putnika na način da su ‘prijavljeni‘ samo na dva sata dnevno, iako taj posao obavljaju znatno veći broj sati, a takva praksa, čini se, i dalje će biti omogućena. Doduše, ako osoba putem digitalne platforme u pojedinom kvartalu kalendarske godine ostvari primitak veći od 60 posto bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće, smatrat će se da je zaposlena, odnosno morat će imati sklopljen ugovor o radu.

To kompromisno rješenje, smatraju sindikati, u konačnici će rezultirati time da će algoritmi digitalnih platformi dodjeljivati dostavljačima posao u iznosu 59 posto bruto plaće.

Iz Sindikata radnika digitalnih platformi u javnom savjetovanju su tražili da se u novi zakon uvrsti kontrola vremena putem Porezne uprave i fiskaliziranih računa za svaku osobu koja radi preko digitalnih platformi kako bi se rad na crno zaista i sankcionirao, no vođenje evidencije rada prepušteno je ipak platformama. Pitanje je, kaže naš sugovornik koji je sudjelovao u radnoj skupini za izmjene ZOR-a, što će točno digitalne platforme javljati kao radno vrijeme – vrijeme provedeno ‘na mreži‘ ili samo vrijeme vožnje, odnosno dostave, bez čekanja na dodjelu posla.

S druge strane, uređenje rada digitalnih radnih platformi jedna je od rijetkih stvari kojom su zadovoljni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

- Uz to, zadovoljni smo uređenjima uvjeta prestanka radnog odnosa navršavanjem 65 godina života, mogućnošću produženja probnog rada pod određenim uvjetima i mogućnost dostave većeg broja odluka poslodavca elektroničkim putem – kažu u HUP-u.

Oko kojih se još odredbi lome koplja, što o izmjenama Zakona misle obrtnici, poslodavci i sindikati te koje sve novine donosi novi ZOR čitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

15. travanj 2024 09:11