Biznis i politika
StoryEditor

ZAKON O RADU Puko zadovoljavanje forme da bi se ‘otključalo‘ 795 milijuna eura

06. Svibanj 2022.
foto Shutterstock

Zakon o suzbijanju diskriminacije ne priječi poduzeti afirmativne mjere koje imaju legitiman cilj za koje su određene te koje su primjerene i nužne za ostvarenje tog cilja. To je toliko lijepa rečenica da ju je, bez obzira na to što je posve nejasna i besmislena, šteta tumačiti i analizirati. No s obzirom na to da je riječ o jednom od najvažnijih zakona hrvatskoga gospodarstva i društva, Zakonu o radu (ZOR), ipak ćemo pokušati.

Naime, riječ je o objašnjenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, zbog čega je u Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu uvrstilo prijedlog da bi dodatne pogodnosti za radnike kao što su božićnica ili regres trebali ostvarivati samo članovi sindikata. Tim objašnjenjem Ministarstvo se ograđuje od mogućnosti da je zašlo u područje diskriminacije.

Ipak, Zakon o suzbijanju diskriminacije kaže da nitko ne smije biti u nepovoljnom položaju zbog svoje vjere, spola ili (ne)članstva u sindikatu. U Ministarstvu dodatno pojašnjavaju da je u javnosti stvorena kriva predodžba da ZOR ukida pravo na božićnice i regrese za radnike koji nisu članovi sindikata.

– Ni sadašnji ni budući zakon uopće ne jamče radniku pravo na takva materijalna prava, već ona uobičajeno proizlaze iz kolektivnih ugovora, ali mogu i iz drugih izvora prava (npr. ugovor o radu). Dodatne pogodnosti za radnika koje proizlaze iz sklopljenoga kolektivnog ugovora jednako se primjenjuju i na radnike koji financijski ne pridonose radu sindikata, a time i kolektivnom ugovaranju pogodnosti kojima se koriste pa smatramo da treba poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje prisutnih neravnoteža. Prijedlog se odnosi samo na otvaranje mogućnosti različitog ugovaranja tih pogodnosti za članove i nečlanove sindikata da bi se njihova financijska situacija pravično izbalansirala – kažu u Ministarstvu.

Iako se na prvu može zaključiti da su protagonisti te odredbe upravo sindikati, kako neslužbeno saznajemo, čak su i sindikalni pregovarači zaključili da je ta odredba sporna i da bi je trebalo drukčije definirati, a ne bi bilo zgorega pridobiti i mišljenje sudaca Ustavnog suda.

To je samo jedna od brojnih bolnih točaka oko kojih se već godinu i pol dana, koliko traju pregovori socijalnih partnera: Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata i predstavnika Vlade 'lome koplja' u izmjeni ZOR-a. Iako se od početka radilo na pisanju sasvim novog zakona, od toga je Ministarstvo odustalo i odlučilo izmijeniti postojeći, donoseći Nacrt prijedloga koji poslodavci iz HUP-a smatraju diskriminatornim i temeljenim na krivim podacima.

Kako je objasnio Nenad Seifert, voditelj HUP-ova pregovaračkog tima, Hrvatska se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) obvezala da će do kraja godine implementirati neke europske direktive u radno zakonodavstvo jer u suprotnom gubi 795 milijuna eura. Tako je Nacrt fokusiran najvećim dijelom na ono što od nas Europa očekuje, a ne na ostale stavke koje bi dugoročno obuhvatile izazove poput neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sustava ili regulacije novih oblika rada na tržištu kojih je, osim rada na daljinu, u Europi čak devet novih otkad smo zadnji put, 2014. godine, mijenjali ZOR. No i tih nekoliko stavaka koje brže-bolje moramo unijeti u NPOO u mnogim je pogledima, u interpretaciji HUP-a, nelogično i netočno.

Koji su prijepori oko radnog zakonodavstva, što se događa s ugovorima na određeno vrijeme, regulacijom rada na daljinu, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

07. prosinac 2022 05:31