Biznis i politika
StoryEditor

Gospodarski kriminal: Zakoni su nerijetko neprovedivi, osude simbolične

08. Rujan 2022.
foto Shutterstock

Građani su se naviknuli da nakon pompoznih uhićenja i medijskog sramoćenja okrivljenici za kaznena djela u području gospodarstva na kraju dobiju gotovo simbolične kazne ili budu oslobođeni. Zaprepašćuje i što od svih osuda za kaznena djela gotovo 75 posto budu uvjetne kazne. Problem je, očito, cijeli sustav, od zakona preko istražitelja, tužitelja i odvjetnika do sudaca. A ako su zakoni neprovedivi i kazne simbolične, koji im je uopće smisao?

Hoće li DORH i USKOK dokazati kriminal u Ini vrijedan više od milijardu kuna? Pitanje nije bezazleno jer, koliko god dokazi (barem oni za koje znamo) bili jaki, upitno je hoće li biti raskrinkani svi kriminalci u toj kompaniji jer mnoge afere u kojima su sudjelovale krupne ribe nisu riješene. Ili su u najboljem slučaju riješene guljenjem krumpira... Imamo razloga sumnjati da je počinjeni kriminal u Ini proveo tek četvrti menadžerski ešalon, a da nitko drugi o tome nije imao pojma. Možda je ovo prilika da se osvijesti važnost primjene zakona u našoj zemlji.

A naše stare boljke, neprimjena zakona uz česte izmjene, nisu mogle mimoići, naravno, ni Kazneni zakon (KZ) koji je donesen 2011. i vrijedi od 2013. Samo četiri godine poslije promijenjena je glava XXIV., koja se odnosi na gospodarski kriminal. Inače, ukupno se od 2013., uključujući i dio o gospodarskom kriminalu, mijenjao već šest puta. Zbog toga i jest u nekim odredbama neprovediv te ujedno nekompatibilan s drugim zakonima, ali problem je također u needuciranosti sudaca i državnih tužitelja (DORH), kao i u zaprekama u vezanome Zakonu o kaznenom postupku (ZKP), zbog čega se u javnosti stječe dojam da su DORH, USKOK i policija neučinkoviti u rješavanju najtežih slučajeva.

Kao laici osjećamo da se nešto treba mijenjati, a tako misle i stručnjaci s kojima smo razgovarali. Profesorica na Pravnom fakultetu u Splitu dr. sc. Lucija Sokanović, stručnjakinja za kazneno pravo, kaže da je 'razina pravne sigurnosti građana obrnuto proporcionalna učestalim izmjenama zakona', što vrijedi i za KZ, a zagrebački odvjetnik Davorin Cmrečki dodaje, kao i drugi sugovornici, da u tome leži jedan od glavnih uzroka neprimjene zakona. Naime, zbog čestoga mijenjanja ne zažive u praksi pa ih počnemo zanemarivati, kao što inflacija počne obezvrjeđivati novac.

– U tom smislu svojedobno je najviše problema bilo s postojanjem pravnog kontinuiteta između novoga kaznenog djela zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i onog iz staroga zakona, zbog čega se godinama donosilo više oslobađajućih i odbijajućih presuda. Taj je problem otklonjen zauzetim stajalištima i odlukama Vrhovnog suda – kaže Sokanović.

Riječ je o poznatom čl. 246., a jedan od najboljih stručnjaka za trgovačko pravo Mićo Ljubenko dodaje da je problem i u čl. 247. (Prijevara u gospodarskom poslovanju). I njegov kolega odvjetnik Joško Čeh, stručnjak za kazneno pravo, ističe kako mnogi smatraju da ta prva dva članka glave XXIV. treba popraviti, no nema jedinstvena stajališta o tome kako to učiniti. Ljubenko konkretno govori da su u startu zakonopisci napravili pogrešku jer su u izmjenama povezanima s gospodarskim kriminalom angažirali samo stručnjake za kazneno pravo, a trebali su angažirati i one za trgovačko. Ta se dva članka tijekom postupaka primjenjuju, kaže, paušalno jer se u pravilu ne ispituje što se napravilo ili propustilo učiniti po zakonu da se šteta ne dogodi. Osim toga, ističe da glava XXIV. nije često u praksi u suglasju sa Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD) i Zakonom o obveznim odnosima (ZOO).

– Tu ulazimo u pravno nejasnu zonu, što je, primjerice, posljedica štetnog ugovora. Naime, štetan je ugovor onaj koji je prema ZTD-u i ZOO-u u pravilu zakonit, bez obzira na to što uzrokuje ekstraprofit ili gubitak nekoj tvrtki. Kako je zakonit ugovor na kraju kazneno djelo? – pita se Ljubenko i tu pokazuje primjer neangažiranosti stručnjaka za trgovačko pravo.

Naravno, DORH će inzistirati na primjeni KZ-a, a obrana okrivljenika, primjerice, mogla bi inzistirati na primjeni drugih zakona. Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković ističe da uvijek ima mjesta za poboljšanje jer KZ mora pratiti pojave novih kaznenih djela. Primjerice, kaže, KZ-om se pokušao pratiti razvoj kriminala u online trgovini, ali to još nije najbolje riješeno.

Unatoč tim nedostacima, tijekom naših razgovora sa stručnjacima moglo se čuti da, općenito, taj dio KZ-a nije loš (kao ni cijeli KZ), samo, kako kaže Sokanović, javnost kod konkretnih kaznenih djela (svireposti počinjenja, bizarnosti, velike imovinske štete kao i pribavljene imovinske koristi) odmah traži oštrije propise iako su rješenja 'u pravilu već u postojećem zakonu, samo ga treba adekvatno primjenjivati'. Izmjena zakona, dodaje, više koristi vlasti jer tako nastoji ostaviti jak dojam da odlučno i učinkovito rješava konkretne društvene probleme.

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.

25. siječanj 2023 09:09