Zakonske izmjene za lakši dolazak rumunjskih medicinskih sestara

Hrvatski zdravstveni sustav 'boluje' od mnogobrojnih tegoba, a jedan je i nedostatak medicinskih sestara i tehničara. Taj problem možda će barem dijelom ublažiti izmjene Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koje otvara vrata lakšem zapošljavanju medicinskih sestara iz Rumunjske.

Prijedlog zakonskih izmjena trenutno je u jednomjesečnom javnom savjetovanju, a njime će se ispraviti neki nedostaci s implementacijom europskih direktiva u sadašnju regulativu.

Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijet je 2015. godine, a do sada je zbog usklađivanja s europskim direktivama izmijenjen tri puta, 2019., 2020. i 2023. godine. Sada je vrijeme i za četvrtu izmjenu, opet zbog usklađivanja s propisima iz Bruxellesa.

Kako stoji u obrazloženju, početkom ožujka 2024. stupila je snagu Direktiva 2024/505 u kojoj je riječ o priznavanju stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu osposobljenih u Rumunjskoj. Rok za usklađivanje nacionalnih regulativa u svim državama članicama EU-a istekao je 4. ožujka ove godine.

Nedostaje ih četiri tisuće

Kako bi se olakšalo priznavanje kvalifikacija medicinskih sestara koje nakon pristupanja Rumunjske u EU nisu ispunjavanje minimalne uvjete osposobljavanja, ta je država uvela program usavršavanja kako bi se polaznicama omogućilo usavršavanje svojih stručnih kvalifikacija te zadovoljavanje minimalnih uvjeta osposobljavanja koji važe u ostatku EU-a.

Nakon ovih zakonskih izmjena, rumunjske medicinske sestre s relevantnim dokazom o dovršenom programu usavršavanja moći će ostvariti pravo na priznavanje svojih stručnih kvalifikacija bez dokazivanja stručnog iskustva. Time se, kako stoji u obrazloženju izmjena, smanjuje potreba za dodatnim testiranjem ili vrednovanjem njihovih kvalifikacija, što ubrzava proces zapošljavanja i integracije u zdravstvene sustave drugih država članica.

Prva adresa za komentar je Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) iz koje pojašnjavaju kako se ove izmjene zakona odnose na specifikaciju sadržaja potvrde matične države, točnije Rumunjske, a koje su zemlje članice, uključujući Rumunjsku, i do sada izdavale. - Obzirom kako zakoni traže poznavanje hrvatskog jezika 'najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju' nismo zaprimali veći broj zahtjeva medicinskih sestara iz Rumunjske. Nadalje, HKMS provodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacija od ulaska Hrvatske u EU. Tijekom 2024. godine podneseno je osam zahtjeva za priznavanje kvalifikacije stečene srednjoškolskim obrazovanjem u zemljama Europskog gospodarskog područja dok je sedam zahtjeva podneseno za priznavanje visokoškolskog obrazovanja završenog u zemljama EGP-a. Preostali zahtjevi podneseni u protekloj godini odnose se na kvalifikacije stečene u trećim zemljama (od čega srednjoškolsko obrazovanje 55 te visokoškolsko obrazovanje 45) - kažu u Komori.

U HKMS-u ističu kako je nedostatak medicinskih sestara zasigurno jedan od vodećih problema u profesiji, a za sobom povlači preopterećenost sestara. Predsjednik Komore Mario Gazić u prošlomjesečnim medijskim istupima isticao je kako hrvatskom zdravstvenom sustavu nedostaje oko četiri tisuće medicinskih sestara. Štoviše, rezultati ankete koju je HKMS proveo uoči Međunarodnog dana sestrinstva pokazala je poražavajuće uvjete rada medicinskih sestara.

Tako 28 posto medicinskih sestara u proteklih godinu dana pretraživalo je mogućnosti rada u inozemstvu. Trećina je u anketi odgovorila da ne bi više htjela biti medicinska sestra kad bi ponovo birala zanimanje. Svega 14 posto medicinskih sestara zadovoljno je svojom plaćom. Tek 32 posto medicinskih sestara dobiva zaštitnu opremu, to jest uniforme na svojim radnim mjestima od poslodavaca, pokazala je anketa.

Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske koja djeluje u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca također se pozvao na podatke HKMS-a o broju sestara koji nam nedostaje.

– Promatrano po broju stanovnika, Hrvatska je ispod europskog prosjeka po broju medicinskih sestara dok smo po broju liječnika u skladu s europskim prosjekom – ističe Jurković. Dodaje kako ne vidi razloga da se taj problem nedostatka radne snage ublaži uvozom iz drugih država Europske unije. – Kao poslodavci pozdravljamo zakonske izmjene jer će riješiti jedan od krucijalnih problema – kaže Jurković.

Jesmo li dovoljno privlačni?

Međutim, pitanje je koliko je rumunjsko tržište zdravstvenih djelatnika dovoljno dubok bazen. Egzodus liječnika i medicinskih sestara iz te države traje već niz godina, što je drastično smanjilo kvalitetu tamošnjeg zdravstvenog sustava. Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) otkrivaju da u europskim državama radi više od 23 tisuće medicinskih sestara školovanih u Rumunjskoj.

Istraživanje Europske komisije iz 2022. pokazalo je da je unatoč povećanju broja zaposlenih u zdravstvu u proteklom desetljeću, u Rumunjskoj radilo samo tri liječnika na tisuću stanovnika što je među najnižim razinama u EU. Europski prosjek iznosi nešto više od četiri liječnika na tisuću stanovnika. Istovremeno je na tisuću Rumunja dolazilo osam medicinskih sestara, što je nešto lošiji rezultat od europskog prosjeka od 8,5 sestara.

Valja naglasiti kako sve države moraju implementirati priznavanje stručnih kvalifikacija rumunjskih sestara, pa je za očekivati da će većina njih ipak prije odabrati odlazak u zapadnije članice, a ne prvenstveno u Hrvatsku. Osim Ujedinjenog Kraljevstva, od članica EU-a rumunjske medicinarke najradije biraju Italiju i Belgiju, pokazuju podaci OECD-a.