Slavonija se polako odmiče od utabanog enogastroproizvoda i širi svoju ponudu u pustolovnom, kulturnom i zelenom turizmu
Kroz područje hrvatskog istoka proteže se čak pet županija – svaka od njih ima svoje specifičnosti, svoju dinamiku razvoja i svoje adute u rukavu. Međutim, kad je u pitanju turistički razvoj, imaju mnogo toga zajedničkog. Iako pandemija nije ozbiljno ugrozila potražnju turista i investicije (iako je njihovo provođenje palo u nižu brzinu), najvažniji projekti, pogotovo oni u segmentu javne infrastrukture, financiraju se iz EU fondova. Slavonskim turizmom i dalje dominiraju domaći gosti premda se udio stranih s tržišta, iz Njemačke, Mađarske i Slovenije, polako, ali sigurno povećava. Još nedostaje greenfield-projekata u gradnji većih hotelskih kapaciteta, za kojima postoji potražnja, a nedostaje i privatnih ulagača, pogotovo s inozemnog tržišta. Što se sadržaja tiče, Slavonija se polako odmiče od utabanog enogastroproizvoda i širi svoju ponudu u pustolovnom, kulturnom i zelenom turizmu.
Privatne investicije
Veće su turističke investicije u Vukovarsko-srijemskoj županiji javne, posebice one koje se odnose na kreiranje sadržaja, a privatni sektor ulaže u podizanje razine kvalitete usluge i povećanje smještajnih kapaciteta. Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ-a Vukovarsko-srijemske županije, od aktualnih investicijskih projekata na tom području istaknula je rekonstrukciju zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i Franjevačkog samostana u Iloku, projekt čiji je nositelj Grad Ilok, a njegova vrijednost iznosi 67 milijuna kuna. U tijeku je ulaganje u rekonstrukciju i proširenje vinarije u Iloku, vrijedno 15 milijuna kuna, a završetak se očekuje u proljeće 2023. godine. Trenutačno su u fazi i pripreme za realizaciju privatne investicije u bivši hotel Dunav u Vukovaru koji bi svojim kapacitetima velikim dijelom zadovoljio potražnju za hotelskim smještajem te stvorio preduvjete za razvoj drugih oblika turizma, prije svega kongresnoga. U izradi je i projektna dokumentacija za proširenje kongresnog, wellness i smještajnog kapaciteta hotela Dunav u Iloku, u vlasništvu obitelji Kovčalija, za deset dodatnih smještajnih jedinica.
Mnogo pristaništa
Od javne infrastrukture valja istaknuti projekte Lučke uprave Vukovar koja ove godine planira utrošiti gotovo trideset milijuna kuna za gradnju velikog broja pristaništa, jednog i na području Vučedola u Vukovaru, u sklopu projekta Arheološkog parka Vučedol vrijednoga 117,2 milijuna kuna, od čega je 85 posto nepovratna potpora Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Muzej vučedolske kulture nositelj je projekta, a partneri na projektu Ministarstvo kulture, Grad Vukovar, Lučka uprava Vukovar i Turistička zajednica grada Vukovara.
– Projekt se sastoji od više aktivnosti koje obuhvaćaju gradnju, rekonstrukciju i revitalizaciju arheološkog lokaliteta, komunalne i ugostiteljske infrastrukture te turističku promidžbu cijelog zahvata na površini većoj od 28 hektara. Budući sadržaji uključuju rekonstruirano vučedolsko naselje i rekonstrukciju sojenica na Orlovu otoku, planetarij, rekonstrukciju Megarona – kuće ljevača bakra, prezentaciju vučedolskog stočarstva i poljoprivrede, poučne staze, znanstveno-istraživački centar s laboratorijem, depoima i izložbenim prostorom u obnovljenoj Vili Streim, muzejski trg s edukativnim dječjim igralištem i Vučedolskim labirintom, infopunkt, pristanište za riječna plovila i šetnice uz Dunav, rekonstrukciju postojećeg restorana, parkirališni prostor. Arheološki park Vučedol bit će središnja točka kulturno-turističke ponude Vukovara – najavila je Bušić Srpak.
Od ostalih projekata istaknula je projekt turističke valorizacije Park-šume Adica, vrijedan 30 milijuna kuna, koji obuhvaća gradnju adrenalinskog parka sa ziplineom dugim 470 metara i šetnicu niz rijeku Vuku. Završetak radova predviđa se sredinom 2023. godine.
Iako nije najveća investicija, projekt obnove osječke Tvrđe najvažnije i najzahtjevnije ulaganje na području Osječko-baranjske županije jer uključuje obnovu komunalne infrastrukture, ulica i pješačkih površina te kulturnih dobara, čime će se stvoriti uvjeti nužni za revitalizaciju Tvrđe kao poslovnog, stambenog i javnog područja.
– To je strateški projekt Grada Osijeka zato što je riječ o nužnim ulaganjima kao osnovi za nove gospodarske aktivnosti, investicije i stvaranje preduvjeta za pozicioniranje Tvrđe i Osijeka kao turističkog središta Hrvatske. Upravo se gradi i Centar za posjetitelje Tvrđa, završetak se očekuje tijekom 2022. godine – najavila je Ivana Jurić, direktorica TZ-a Osječko-baranjske županije, i dodala i to da se, osim turista, na Dunav vraćaju i riječni kruzeri; ove je godine planirano oko 150 zaustavljanja na odredištu.
Privatni sektor ulaže uglavnom u manje objekte i podizanje kvalitete postojeće ponude, no planirane su i investicije Nexe grupe (vinski turizam i wellness) i drugih grupacija u nove hotelske objekte. Obnavlja se Dvorac Pejačević u Našicama, a uskoro se očekuje otvorenje Centra za interpretaciju prirode u dvorcu Tikveš, koji je sastavni dio Parka prirode Kopački rit, uz već otvoreno pristanište u Parku.
Nova pista
Iako se na početku pandemije, osobito u lockdownu 2020., činilo da će život u Brodsko-posavskoj županiji stati, turistički sektor vrlo se brzo prilagodio i već se prošle godine vratio u igru s investicijama pa je lani otvoreno 15 novih objekata sa 124 ležaja. Prema podacima Ružice Vidaković, direktorice TZ-a Brodsko-posavske županije, prošle je godine za oko 300 posto porastao broj noćenja na salašima, OPG-ovima, rančevima i kućama za odmor, posebno na području Cernika i Garčina, gdje je nedavno otvoren sportski aerodrom, odnosno pista za sportsko-rekreativno letenje na ranču Ramarin. Osim što na njega mogu sletjeti sportski zrakoplovi, ranč ima i svoj avion pa se posjetitelji mogu počastiti panoramskim letom. Iduće godine Slavonski Brod dobit će moderno putničko pristanište čiji je nositelj Lučka uprava, a dio tog velikog projekta sufinancira se sredstvima Europske unije. U sklopu njega obnavlja se i stari brod s restoranom, dvoranom za sastanke, edukativnom dvoranom za učenike i suvenirnicom koji će biti usidren u pristaništu.
– Ovo je golem potencijal za razvoj riječnoga kruzinga – smatra Vidaković te spominje i županijski projekt 'Prirodni i kulturni resursi u funkciji turizma' koji na inovativan način ujedinjuje turizam, kulturu, školstvo i zaštitu okoliša.
Susret Slavonije i Podravine
Virovitičko-podravska županija do sada je u turizam uložila više od 300 milijuna kuna iz fondova EU, a turistički promet u proteklih je desetak godina porastao za sto posto. Izrađena je i nova 'Strategija turizma Virovitičko-podravske županije do 2030.', koja je javno predstavljena prije mjesec dana.
– U njoj je naše područje na kojem se susreću Slavonija i Podravina opisano kao prostor iznimno bogat raznolikim mogućnostima doživljaja niza mikroatrakcija. Skladna priroda, Drava i Papuk kao dva UNESCO-ova područja, nasljeđe plemićkog života, industrijska povijest i poljoprivreda, ali i toplina i gostoljubivost ljudi, resursna su osnova za razvoj te jedinstvene destinacije – objasnila je Martina Jakelić, direktorica TZ-a Virovitičko-podravske županije.
Od relevantnih ulaganja spomenula je novi Geo-infocentar u Voćinu otvoren potkraj prošle godine, vrijedan 40 milijuna kuna, koji sa 6D dvoranama, projekcijama i prezentacijama na ekranima nudi posve nov doživljaj Papuka. Ulaže se, dodaje Jakelić i u sportske sadržaje i aktivni turizam, pa je tako i Virovitica nedavno dobila poligon za pumptrack, jedan od pet asfaltiranih poligona u Hrvatskoj s reflektorima i za noćnu vožnju, vrijedan 500 tisuća kuna. U skladu s trendom obnove dvoraca, kurija i nekadašnjih plemićkih posjeda razvijaju se proizvodi u kategoriji kulturnog turizma, poput Plemićke rute koja nudi spoj gastronomije, povijesne baštine i prekrasne prirode.
Ranije rezervacije
U Požeško-slavonskoj županiji u segmentu smještajnih kapaciteta potražnja premašuje ponudu već godinama iako u njemu, kaže Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ-a Požeško-slavonske županije, petu godinu zaredom regionalna samouprava u koordinaciji s TZ-om županije dodjeljuje potpore za otvaranje novih smještajnih kapaciteta i podizanje kategorije postojećih. U posljednjih šest godina udvostručen je broj postelja u toj županiji i potražnja prati porast ponude.
– Na tržištu se najviše traže kuće za odmor visoke kategorije, a na području županije nedostaje hotelskog smještaja većih kapaciteta – kaže Jakobović Vukušić.
Međutim, i na tom području postoji novo ulaganje , ono tvrtke Vinota koja je sagradila kompleks zatvorenih bazena Aquapark Shhhuma u samom srcu Papuka, a u planu je i otvorenje hotela s četiri zvjezdice vrijednoga 15 milijuna eura do 2026. godine.
Iako hotelskih kapaciteta u Slavoniji i dalje nedostaje, potražnja za putovanjima i kvalitetnim smještajem na seljačkim domaćinstvima u tim krajevima ne jenjava. Kako kažu naše sugovornice, danas u Slavoniji gost mora rezervirati smještaj na OPG-u mnogo ranije nego prije, upravo zbog rasta potražnje, posebno za kratke vikend-odmore. U slavonske destinacije najteže je goste privući prvi put, no kad se led probije, gosti se vraćaju po još 'onoga slavonskog'.