Najveće zapadne banke koje i dalje, unatoč svim ograničenjima, posluju u Rusiji prošle su godine Kremlju platile više od 800 milijuna eura poreza što je četiri puta više u odnosu na godine prije invazije na Ukrajinu.
Raiffeisen Bank International, UniCredit, ING, Commerzbank, Deutsche Bank, Intesa Sanpaolo i OTP sedam su najvećih europskih banaka po imovini u Rusiji te su izvijestili o zajedničkoj dobiti od više od tri milijarde eura u 2023. godini.
Ti su profiti bili tri puta veći nego 2021. godine i dijelom su generirani sredstvima koje banke ne mogu povući iz zemlje. Porezi koje plaćaju europske banke, što je otprilike 0,4 posto svih očekivanih neenergetskih proračunskih prihoda Rusije za 2024. godinu, primjer su kako strane tvrtke koje ostaju u Rusiji pomažu Kremlju održati financijsku stabilnost unatoč sankcijama zapadnih zemalja, prenosi Financial Times.
Više od polovice poreznih uplata europskih banaka od navedenih 800 milijuna eura odnosi se na austrijsku Raiffeisen Bank International (RBI), koja, od svih zapadnih banaka, najviše posluje u Rusiji.
Ruska dobit RBI-ja više se nego utrostručila na 1,8 milijardi eura između 2021. i 2023. godine, što čini polovicu ukupne dobiti austrijske grupe. Uz redovne porezne doprinose u 2023., Raiffeisen je platio 47 milijuna eura kao rezultat neočekivanog poreza koji je Kremlj nametnuo tvrtkama prošle godine.
Nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. RBI je opetovano izrazio svoj plan za smanjenje svog poslovanja u Rusiji, no unatoč upornim kritikama Europske središnje banke ova banka još nije smanjila svoj utjecaj u Rusiji. Tako je, recimo, Financial Times izvijestio da je RBI objavio oglase za posao u Rusiji koji sugeriraju ambiciozne planove za ‘višestruko širenje aktivne baze klijenata‘ u toj zemlji.
Transakcije najčešće u rubljima
S druge stranke, iako je njihova prisutnost mala u usporedbi s RBI-jem, Deutsche Bank, OTP i Commerzbank javno su priopćili da su značajno smanjili svoju prisutnost u Rusiji dok se talijanska Intesa Sanpaolo i UniCredit još nisu očitovali o svom poslovanju u Rusiji.
Unatoč zatvaranju korporativnog i maloprodajnog poslovanja, američki je Citigroup, prema podacima Ruske središnje banke, postao četvrti najveći porezni obveznik među zapadnim bankama u Rusiji. Osim Citigroupa, američki je div JPMorgan također sveprisutan u Rusiji iako pokušava otići iz te države još od 2022. godine, no sada se suočava s višemilijunskom tužbom svog bivšeg ruskog partnera VTB-a.
Zapadni zajmodavci profitirali su od nametanja sankcija većini ruskog financijskog sektora koje su uskratile pristup međunarodnom međubankarskom platnom sustavu Swift. To je međunarodne banke učinilo financijskim pojasom spasa između Moskve i Zapada, a sankcije su doprinijele i povećanju neto prihoda od naknada i provizija zapadnih banaka. Nadalje, prema pisanju stranih medija, ruske i zapadne banke sada često podmiruju prekogranična plaćanja u rubljima ‘kako bi se smanjio rizik od sankcija‘ i ‘ubrzao proces‘ plaćanja.
Kombinirani podaci o prihodima, dobiti i porezima međunarodnih banaka pali su od 2022. godine, ali su i dalje puno viši od predratnih rezultata. Banke su također imale koristi od povećanja kamata s ključnom stopom ruske središnje banke na 16 posto, što je gotovo dva puta više nego prije rata.
Povećanja kamata pomogla su zajmodavcima da ostvare velike prihode od svojih zajmova s promjenjivom kamatnom stopom i akumuliraju dodatni prihod od sredstava zarobljenih na ruskim depozitnim računima.
Banke ne mogu pristupiti gotovini u Rusiji zbog regulatornih ograničenja nametnutih 2022. koja su zabranila isplatu dividendi iz ruskih podružnica tvrtkama iz ‘neprijateljskih‘ zapadnih zemalja. Ova zaključana gotovina predstavlja značajnu prepreku izlasku iz Rusije. Od početka 2022. banke također zahtijevaju osobno odobrenje predsjednika Vladimira Putina za prodaju svojih ruskih operacija. Samo sedam od ukupno 45 zapadnih banaka dobilo je takvo odobrenje.