Biznis i politika
StoryEditor

Zašto Hrvatska ne želi struju učiniti jeftinijom za poduzetnike? Poduzeća nisu glasači...

10. Kolovoz 2022.
struja brojilo
 
Nakon šoka s početka ljeta i prijetnji Udruge Glas poduzetnika prosvjedima, višestruko narasla cijena električne energije kao tema se očito utopila u turističkoj sezoni koja nas spašava i ove godine. Naime, uoči ljeta poduzetnike je zaprepastila mnogima i do tri puta veća cijena struje, a taj je rast iz naftalina izvukao nikad riješenu enigmu – zašto poduzetnici ne plaćaju jeftiniju struju od građana?
 
Doduše, u hrvatskom slučaju to baš nije tako (statistika nije uhvatila taj predljetni rast cijena zbog kojeg bi omjeri sigurno bili drukčiji), u staronormalnim okolnostima građani u Hrvatskoj plaćaju mrvicu skuplju struju, no ipak u odnosu na neke (razvijene) članice prilično jeftiniju. Uz to, podaci Eurostata za drugu polovicu 2021. pokazuju da je cijena struje za poduzeća nešto niža od prosjeka EU27, pa čak i eurozone.
 
No, pokazuju i da je odnos cijene struje za poduzeća i građane gotovo izjednačen, dakle građani ipak plaćaju simbolički višu cijenu struje. No, pitanje je zašto se nikada nismo poveli za primjerima Nizozemske, Češke, Njemačke, Španjolske, Francuske, pa čak i Poljske koje imaju značajno nižu cijenu struje (Nizozemska i Češka gotovo 50 posto) za poduzeća? To je pitanje posebno teško sada kada plaćamo ceh pandemijskim mjerama i ratu u Ukrajini. 
 

Beznadno populističke države

 
Stručnjak za enegetiku i klimatsku politiku Zdeslav Matić kaže kako će nas nasljeđe socijalizma sigurno pratiti još desetljećima. – U većini bivših socijalističkih država maloprodajna su tržišta energije još uvijek regulirana te država, kroz energetsku regulatornu agenciju, određuje cijene energije za kućanstva. Tako je i kod nas te je ogromna većina kućanstava na takozvanoj univerzalnoj usluzi. Većina je bivših socijalističkih država i beznadno populistička te svoje birače nije spremna izložiti bilo kakvim tržištima te im podilazi na svakojake načine.
 
image

Zdeslav Matić

foto
 
Jedan je od njih i jeftinija energija u odnosu na komercijalni sektor. Tu su izraženi Ukrajina, Slovačka, Makedonija, Mađarska, Bugarska i Albanija. Post socijalistička društva uglavnom imaju i izražen strah i podozrivost, ponekad i prijezir, prema poduzetništvu i poduzetnicima. Najrazvijenije industrijske države imaju značajno jeftiniju energiju za komercijalni sektor, uglavnom smanjenjem ili izostankom parafiskalnih nameta, pa je primjerice struja gotovo dvostruko jeftinija komercijalnom sektoru u Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Norveškoj i Češkoj – tumači Matić. 

 

Tržišna logika ne kupuje glasove

Potvrđuje to i Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika. Kaže kako je slaba utjeha to što je u BiH, Makedoniji ili Bugarskoj razlika cijene u korist građana znatno veća.

– Što idete sjevernije, cijena je za poduzeća povoljnija. U Austriji, Njemačkoj, Skadinaviji, Velikoj Britaniji ona je tržišna. Ako kupujete veće količine struje, cijena pada. Naravno, to je tržišna logika, no ona ne kupuje glasove. S ovim posljednim rastom cijene mnogi su dobili i tri puta veće račune koje će teško svi poduzetnici moći podmiriti, stoga im neće preostati ništa drugo nego da otpuštaju radnike, zatvaraju poslovanja ili ulaze u dugove.

Trebamo biti svjesni da se ne smije više sve prebacivati na poduzetnike, koji već imaju toliko nepotrebnih nameta, doprinosa i opterećenja. Stoga razmišljamo o prosvjedu u rujnu. Bilo je dosta diskriminacija i nečinjenja. Vatrogasne mjere više ničemu ne služe, trebamo konkretna rješenja – kategoričan je Bujas, dodajući da je upravo jedna od reformi koje već dugo guraju izmjena tarife struje za poduzetnke.

image

Hrvoje Bujas

foto Ratko Mavar
Zašto Hrvatska nije Nizozemska ili Češka, zašto već tri desetljeća ne želi energiju učiniti jeftinijom za korporativni sektor pročitajte u novme broju tiskanog i digitalnog Lidera. 
30. rujan 2022 13:30