Biznis i politika
StoryEditor

Zašto je inflacija u Hrvatskoj veća nego u EU

29. Prosinac 2022.
rast potrošačkih cijena, inflacijafoto Shutterstock

Veći udio cijena hrane u potrošačkoj košarici, turizam, snažniji gospodarski oporavak u Hrvatskoj u odnosu na europodručje, manja konkurencija, visoka uvozna ovisnost te manja produktivnost domaćih poduzetnika, glavni su razlozi veće inflacije u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Europske unije, navodi se u prosinačkoj publikaciji ‘Makroekonomska kretanja i prognoze‘ Hrvatske narodne banke.

Kretanje stope inflacije u 2021. godini u Hrvatskoj i Europskoj uniji bilo je prilično ujednačeno, no u prvih 10 mjeseci 2022. godine inflacija je u Hrvatskoj ubrzala, pa je u srpnju ove godine bila za čak 3,8 postotnih bodova veća nego u europodručju.

- Promotri li se razlika u doprinosima glavnih komponenti ukupnoj inflaciji, uočava se da su višoj inflaciji u Hrvatskoj u listopadu 2022. godine najviše pridonosile cijene hrane. Godišnji rast cijena hrane u listopadu je iznosio 16 posto, što je za 2,9 postotnih bodova više nego u europodručju. Uz veći rast cijena hrane, višoj inflaciji doprinosi i veći udio hrane u potrošačkoj košarici u Hrvatskoj u odnosu na europodručje, što se među ostalim, može objasniti nižim stupnjem gospodarske razvijenosti i relativno visokom razinom cijena prehrambenih proizvoda – navodi se u spomenutoj HNB-ovoj publikaciji.

Promatrano po potkomponentama, većem doprinosu cijena hrane ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena u Hrvatskoj su u listopadu najviše pridonijele cijene kruha, a zatim mesa, mlijeka, sira i jaja.

I cijene usluga u Hrvatskoj su rasle brže nego u EU. Njihov godišnji rast u listopadu 2022. godine iznsio je 9,5 posto, što je za 5,2 postotna boda više u odnosu na europodručje. Unutar usluga, najbrže su pak rasle ugostiteljske usluge, čak 18,2 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na rast cijena tih usluga u europodručju, gdje je iznosio 7,2 posto. Brži rast tih usluga ublažen je njihovim manjim udjelom u potrošačkoj košarici u Hrvatskoj, no s druge strane, većem doprinosu cijena usluga inflaciji doprinijele su usluge povezane s turističkom djelatnošću u uvjetima snažnog oporavka potražnje nerezidenata za turističkim uslugama.

-  Najveća razlika u doprinosima inflaciji pojedinih usluga u rujnu 2022. godine odnosila se na usluge smještaja i ugostiteljske usluge, kojima se može objasniti gotovo cjelokupna razlika u doprinosima cijena usluga ukupnoj inflaciji između Hrvatske i europodručja. Druge usluge, primjerice, cijene usluga stanovanja i održavanja kućanstva, kao i usluge prijevoza, manje su pridonosile inflaciji u Hrvatskoj nego u europodručju – stoji u publikaciji HNB-a.

Rast cijena energije u Hrvatskoj sporiji

Godišnji rast industrijskih proizvoda u listopadu 2022. godine također je bio veći nego u europodručju, i to za 3,8 postotnih bodova.

Za razliku od cijena hrane, usluga i industrijskih proizvoda, rast cijena energije u Hrvatskoj je bio sporiji nego u europodručju. Godišnja stopa rasta cijena energije tako je u listopadu 2022. godine iznosila 19 posto, što je za čak 22,5 postotna boda niže od prosjeka europodručja, odnosno to je jedna od najnižih stopa rasta među svim zemljama članicama europodručja. Taj sporiji rast može se objasniti mjerama kojima je Vlada RH ograničila njihov rast, ali i relativno manjom ovisnosti o uvozu energenata iz Rusije.

Kada je riječ o temeljnoj inflaciji, Hrvatska je pak u samom vrhu zemalja po inflacijskom diferencijalu u odnosu na prosjeke europodručja, odmah nakon Estonije i Litve.

Osim bržim rastom cijena hrane i njezinim većim udjelom u potrošačkoj košarici, te snažnom potražnjom za turističkim uslugama, u HNB-u to objašnjavaju i činjenicom da je gospodarski oporavak u Hrvatskoj bio veći u odnosu na europodručje, ali i činjenicom da je zbog manjeg tržišta konkurencija na domaćem tržištu slabija.

- Rastu inflacijskog diferencijala mogla je doprinijeti i razmjerno visoka uvozna ovisnost domaćeg gospodarstva, na koje se stoga jače prelijevaju veći inflacijski pritisci na globalnoj razini. Također je moguće da je dio slabije produktivnih i manje konkurentnih domaćih poduzetnika bio prisiljen u većoj mjeri preliti povećane ulazne troškove energije i plaća na finalnu cijenu svojih proizvoda i/ili usluga – zaključuju u HNB-u te nude malo optimizma za 2023. godinu kada je riječ o inflaciji.

U HNB-u procjenjuju, naime, da će se razlika između inflacije u Hrvatskoj i europodručju smanjiti s ovogodišnjih 2,2 postotna boda na 1,2 postotna boda u 2023. godini. Dakle, inflacija će sljedeće godine u Hrvatskoj i dalje biti veća nego u ostatku Europe, no ta će razlika ipak biti manje izražena.

 

 

 

25. veljača 2024 13:50