Zašto je porasla dobit banaka i kakve su posljedice rasta kamata na depozite na uvjete financiranja?

 

Uoči pridruživanja Hrvatske euro području, hrvatski bankarski sustav doživio je iznimno snažan likvidonosni šok dominantno kroz otpuštanje rezervi te smanjenje regulatornih troškova, što je povećalo višak likvidnosti na gotovo 20 milijardi eura.

 

Obzirom na to da banke ni u teoriji ne mogu plasirati niti (manji) dio naglo oslobođenih sredstava, rado će ih deponirati u centralnu banku u situaciji kada Europska središnja banka (ESB) provodi rekordno brzo zaoštravanje monetarne politike, vođeno povećanjem depozitne stope ESB-a s -0,50 posto na 3,75 posto, odnosno za 425 baznih bodova u razdoblju od godinu dana, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u novim tjednim HUP analizama.

 

Popularni narativ glasi da je restriktivna monetarna politika bankama diljem EU osigurala snažan rast profitabilnosti, no to je samo jedan od razloga. Hrvatska je u prvom kvartalu ove godine imala peti najviši povrat na kapital banaka (ROE) od 21,7 posto, ili gotovo dvostruko više u odnosu na prvi kvartal lani.

 

Sličan intenzitet rasta (dva puta) ostvarile su još Austrija, Italija, Estonija, Litva, Latvija,

Irska i Malta. U trenutnom ciklusu rasta kamata te izrazito snažnog rasta BDP-a (iznad 20 posto kroz dvije godine) sa snažnim pozitivnim utjecajem na kreditnu aktivnost te razinu aktivnih komercijalnih kamata, naš bankarski sustav je prema visini neto kamatne marže blizu sredine EU ljestvice.

 

Prema povećanju marže od 0,8 postotnih bodova na godišnjoj razini, Hrvatska ne odstupa od prosjeka sličnih zemalja. A s obzirom na iznadprosječno visok trošak rizika u prošlim godinama, marže bi u Hrvatskoj mogle biti i više.

 

Rast profitabilnosti banaka u prvom dijelu godine nije, međutim, vođen samo povećanjem marže, već je, štoviše, u velikoj mjeri posljedica poboljšanja troškovne efikasnosti i kvalitete portfelja. Prosječni omjer troška i neto prihoda hrvatskih banaka tijekom posljednje tri godine je čak 13 postotnih bodova ispod prosjeka EU, a u prvoj polovici ove godine u domaćim bankama dolazi do daljnjeg relativno snažnijeg poboljšanja troškovne efikasnosti u odnosu na prosjek EU.

 

Podaci ESB-a za prvu polovicu godine pokazuju, međutim, relativno blaži rast marži u novim kreditnim poslovima usmjerenim na stanovništvo te ne-financijska poduzeća (svega 0,3 pb)

u odnosu na prosjek EU (0,5 pb), a pogotovo u odnosu na prosjek CEE regije (1,0 pb). Također valja primijetiti pad marži u stambenom kreditiranju, dok prema rastu marži u kreditiranju ne-financijskih poduzeća Hrvatska također ne odstupa od prosjeka sličnih zemalja, stoji u  HUP-ovoj analizi.

Nadalje, kako ističe Stojić, u pogledu zarada banaka ključno je naglasiti da Hrvatska ima drugu najnižu kamatnu stopu na potrošačke kredite u euro području, i kamatne stope na stambene kredite također su pri dnu. Prosječne kamatne stope na kratkoročne, odnosno dugoročne kredite poduzećima također su među pet članica euro područja s najnižim kamatama.

 

Za to vrijeme, Hrvatska ima treću najnižu prosječnu kamatnu stopu na nove kratkoročne depozite stanovništva. Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite poduzeća također su ispod prosjeka euro područja, no zaostatak nije značajan. Niske kamatne stope na depozite stanovništva korelirane su s ispodprosječno niskim kamatnim stopama na plasmane stanovništvu.

 

Naime, zahvaljujući jednoj od najnižih cijena depozita, a s obzirom na HNB-ovu metodologiju Nacionalne referentne stope (NRS) u određivanju komercijalnih kamatnih stopa, klijenti hrvatskih banaka uživaju i dalje vrlo povoljne nominalne uvjete financiranja, a pogotovo u realnim terminima s obzirom na iznadprosječno visoku inflaciju u odnosu na

euro području.

 

To je važan benefit za sve one koji žele danas investirati u neizvjesnim ekonomskim okolnostima. Jedan od glavnih faktora koji će i ubuduće utjecati na sklonost banaka da privlače depozite je i dalje vrlo niski omjer planiranih kredita i depozita (LDR) za segmente stanovništva te ne-financijskih poduzeća trenutno oko 63 posto.

 

Naime, dok god LDR ne prelazi sto posto, a ne ulazimo u razdoblje kreditnog boom-a, banke jednostavno nemaju razloga konkurirati, odnosno plaćati više za depozite. Među članicama EU, LDR značajno premašuje razinu od sto posto na sve pet tržišta, među kojim se ističu tek Njemačka i Nizozemska.

 

Na kraju treba reći da bi podizanje cijene depozita u hrvatskim bankama pogodovalo relativno malom broju građana s depozitima iznad deset tisuća eura (13,6 posto ukupnog broja deponenta), a naročito onima koji deponiraju više od 50 tisuća eura (svega tri posto). Pritom bi se veliki broj građana suočio s nepotrebnim pogoršanjem uvjeta financiranja.

 

Naime, udio potrošačkih kredita ukupnog iznosa do 50 tisuća eura je čak 90 posto, što dokazuje da bi podizanje kamatnih stopa dodatno opteretilo širok krug građana. Do istog već dolazi u svim članicama euro područja uslijed stezanja monetarne politike ESB-a. Nema sumnje da bi u fokusu opet bila zaduženost stanovništva kao jedna od najviših u CEE regiji (31 posto BDP-a), stoji u analizi.