Iako su početkom ruske invazije na Ukrajinu gotovo sve zapadne tvrtke najavile svoj odlazak iz Rusije, u konačnici je to napravilo samo njih 520, prema istraživanju Sveučilišta Yale, dok ih je više od 1000 najavilo svoj odlazak. Ali, nije problem u tome što nisu htjeli otići, prema pisanju Financial Timesa više od 2000 tvrtki trenutno još uvijek traži odobrenje za izlazak s ruskog tržišta, ali problem je u tome što se rusko tijelo koje obrađuje te zahtjeve sastaje samo tri puta mjesečno i svaki put razmatraju do sedam zahtjeva, produžujući tako proces izlaska.
Nekoliko je razloga zašto je trenutno tvrtkama teže napustiti rusko tržište. I dok su neke tvrtke vrlo brzo objavile svoje namjere napuštanja, poput su McDonald‘sa ili Starbucksa neke druge su se odlučile za sporu i ‘urednu‘ izlaznu strategiju iz raznih razloga. Neke su tvrtke također navele obveze prema svojim lokalnim zaposlenicima pri odlučivanju o odlasku ili ostanku. To su kao razlog naveli iz Unilevera koji u Rusiji trenutno zapošljava 3000 radnika.
Također postoji zabrinutost što bi se dogodilo s tvrtkama ako jednostavno zatvore svoje poslovanje u Rusiji.
- Jasno je da ako bismo napustili svoje poslovanje i robne marke u zemlji, ruska država bi ih prisvojila – i potom njima upravljala – rekli su iz Unilevera.
Ni prodaja tvrtke nije dobra opcija. - Do danas nismo uspjeli pronaći rješenje kojim bi se izbjeglo da ruska država potencijalno dobije daljnju korist od naše tvrtke – dodali su iz Unilevera.
Rusi otežavaju
Ruska vlada je naravno otežala tvrtkama odlazak odmah nakon što su zapadne zemlje krenule sa sankcijama prema Kremlju. Naime, oni koji žele prodati svoje tvrtke, a dolaze iz ‘neprijateljskih zemalja‘, tj. onih koje su uvele sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, moraju donirati najmanje 10 posto prihoda od prodaje u ruski proračun, navodi se u dokumentu objavljenom u od strane ministarstva financija zemlje. Stoga su tvrtke koje žele izaći iz Rusije prisiljene pronaći kupce za svoje ruske operacije koji bi nastavili poslovanje pod drugim brendom.
McDonald‘s je, primjerice, u svibnju prodao svoje poslovanje u zemlji lokalnom korisniku licence. Prema ugovoru, kupac je bio dužan nastaviti zapošljavati i plaćati sve osoblje diva brze hrane u Rusiji dvije godine nakon preuzimanja, navodi se u izjavi McDonald‘sa iz svibnja. Ti su potezi, zajedno s manjkom radne snage zbog Putinove opsežne mobilizacije muškaraca, održali stopu nezaposlenosti niskom, a rusko gospodarstvo otpornim više od godinu dana rata.
Domino efekt
Budući da su mnoge strane tvrtke koje posluju u Rusiji multinacionalne, zatvaranje poslovanja u zemlji može imati domino efekt na njihovo poslovanje u drugim državama. Budući da su takve tvrtke integrirane na globalnoj razini, njihovo poslovanje diljem svijeta moglo bi biti pogođeno zatvaranjem podružnice na jednom mjestu, objasnio je Saul Estrin, profesor ekonomije sa Sveučilišta u Londonu.
- Ova međuovisnost može biti mala kada podružnica ima isključivo prodajnu i uslužnu ulogu, poput McDonald‘sa i Starbucksa. Međutim, međuovisnost je velika i remeti matičnu organizaciju kada podružnica nabavlja kritične sirovine ili međuproizvode za maticu koji se ne mogu lako nabaviti drugdje – objašnjava Estrin
Složeni globalni lanci opskrbe znače da bi tvrtke poput onih u automobilskoj industriji i industriji alatnih strojeva morale promijeniti svoje procese nabave ako zatvore operacije u Rusiji, zaključio je profesor Estrin.