Biznis i politika
StoryEditor

Zašto u Hrvatskoj i dalje gotovo petina mladih – ne radi?

30. Svibanj 2024.

Na nedavno održanom skupu Lider invest u Osijeku, jedna od mnogobrojnih tema rasprava među okupljenim poduzetnicima, menadžerima, predstavnicima gradova, institucija i akademske zajednice bila je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj kao i dalje prisutan problem domaće ekonomije. Bez obzira na to što je ukupni broj nezaposlenih u Hrvatskoj na povijesno najnižim razinama (na HZZ-u je krajem travnja bilo 98.820 nezaposlenih), brojni poduzetnici vape za radnom snagom, dovode strane radnike te nema u kojoj industriji ne nedostaje zaposlenika, dobar dio mladih u Hrvatskoj i dalje ne radi.

Đula Borozan, profesorica na osječkom Ekonomskom fakultetu, u svojem je predavanju iznijela podatak da je u Hrvatskoj 18,5 posto mladih od 15. do 25. godine života nezaposleno, na temelju podataka Eurostata za prosinac prošle godine. Borozan je za Lider dodatno pojasnila kako Hrvatska stoji u odnosu na ostale zemlje Europske unije, navodeći i neke novije podatke o nezaposlenosti mladih.

– Stopa nezaposlenosti mladih najčešće je veća od ukupne stope nezaposlenosti. U zemljama poput Grčke, Portugala, Španjolske i Hrvatske ta je razlika osobito izražena. U Hrvatskoj je u ožujku 2024. godine stopa nezaposlenosti, prema podacima Eurostata iznosila 6 posto, dok je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 18 posto. Međutim, to nije bila najviša stopa nezaposlenosti mladih među zemljama članicama EU; u Španjolskoj je iznosila 27,2 posto, Portugalu 22,3 posto, Grčkoj 21,1 posto ili Italiji 20,1 posto. Usporedbe radi, u Češkoj i Njemačkoj stopa nezaposlenosti mladih u isto vrijeme iznosila je 6,8 i 5,7 posto respektivno – kaže Borozan, no napominje da stopa nezaposlenosti mladih može biti visoka čak i u ekonomski snažnijim zemljama poput Švedske, gdje je u ožujku 2024. godine iznosila 24,2 posto.

image

Lider invest Osijek: Đula Borozan

foto Ratko Mavar

– Razlozi za to mogu uključivati različite faktore, poput manjeg udjela mlade populacije koja se pojavljuje na tržištu rada ili specifičnih ekonomskih i socijalnih okolnosti te zemlje – dodaje Borozan.

Svaki četvrti nezaposlen mlađi od 30

Brojke o nezaposlenosti mladih nešto su optimističnije uzmu li se u obzir i mladi do 29. godine života. Naime, kako navodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (također na temelju Eurostatovih podataka), prosječna stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 29 godina u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 13 posto, dok je na razini EU ta brojka iznosila 11,2 posto. Ipak, u odnosu na ukupnu nezaposlenost, te su brojke i dalje velike.

– Kada govorimo o prosjecima za 2023. godinu, udio mladih od 15 do 29 godina u nezaposlenosti je prosječno bio 24,2 posto. U travnju 2024. taj udio je bio 23,2 posto – dodaju u HZZ-u.

Dakle, gotovo svaka četvrta nezaposlena osoba u Hrvatskoj je mlađa od 30 godina.

Ekonomska ranjivost

Međutim, unatoč činjenici da prema navedenim podacima Hrvatska nije na dnu Europske unije po nezaposlenosti mladih, nameće se pitanje zašto i dalje gotovo petina mladih u Hrvatskoj ne radi? Nekoliko je mogućih razloga za to, tvrdi Borozan.

image

Đula Borozan

foto Saša Uranjek
– Sudeći prema podacima Eurostata, mladi do 25 godina koji su na tržištu rada manje su atraktivni poslodavcima u odnosu na druge starosne skupine, osim najstarije. Razlozi za to mogu se pronaći u sinergijskom učinku mogućeg nedostatka znanja, vještina i iskustva, odnosno kompetencija koje poslodavci smatraju potrebnima. Osim toga, percepcija mladih o vlastitom nedostatku tih kompetencija onemogućuje ih u upuštanje u poduzetničke vode. Taj problem naglašava nedostatak kvalitetnog poduzetničkog obrazovanja te ograničene mogućnosti pribavljanja financijskog kapitala za pokretanje vlastitog posla. Zakoni o radu i regulacije mogu također otežati zapošljavanje mladih. Na primjer, stroge regulacije o probnim radovima, otpuštanju radnika ili visoki troškovi zapošljavanja mogu odvratiti poslodavce od zapošljavanja mladih. Strukturne promjene u ekonomiji, također, poput automatizacije i digitalizacije, mogu smanjiti broj dostupnih radnih mjesta za mlade radnike, osobito u tradicionalnim industrijama. Nadalje, podaci o većoj stopi nezaposlenosti mladih u ekonomski ranjivijim zemljama, poput Portugala, Španjolske, ili naše zemlje, ukazuju na osobito snažnu osjetljivost mladih na ekonomsku situaciju u zemlji. Naime, u situaciji smanjene potražnje za radnom snagom zbog recesije, potražnja za radnom snagom iz te starosne skupine dodatno je smanjena, a mladi često među prvima gube posao – objašnjava Borozan.

‘Izgubljene generacije‘

Dugoročne posljedice nezaposlenosti mladih na ekonomiju i društvo u cjelini su velike i teške, smatra Borozan, a neke od njih mogu biti smanjenje ljudskog kapitala, pogorš­anje zdravstvenog stanja, depresija, siromaštvo, povećanje stupnja kriminaliteta, gubitak outputa i dohotka koje su oni mogli ostvariti.

– U liter­aturi se mladi koji ne mogu duže vrijeme pronaći posao nazivaju ne bez razloga ‘izgubljenim generacijama‘, a empirijska istraživanja potvrđuju ogromne dugoročne društveno-ekonomske gubitke za cijelu zemlju. Osim toga, mladi ljudi koji ne mogu pronaći dobro radno mjesto u svojoj zemlji, potražit će ga u inozemstvu. U zemlji, poput Hrvatske, suočenoj s nepovoljnom demografskom slikom i još crnjim demografskim prognozama, to je scenarij koji bi se morao spriječiti – mišljenja je Borozan, koja zato smatra da su nužne strukturne reforme.

– Smanjenje nezaposlenosti mladih zahtijeva aktivno djelovanje na njihove uzroke, uključujući strukturne reforme koje osnažuju ekonomiju, obrazovne reforme i ekonomske politike koje potiču rast zapošljavanja te specifične mjere koje olakšavaju prelazak mladih s obrazovanja na tržište rad. Riječ je, između ostalog, o promjenama u zakonskoj regulativi rada, olakšanju pristupa kapitalu za samozapošljavanje kroz različite potpore i subvencionirane kreditne linije, poticanje na unaprjeđenje znanja i vještina nezaposlenih mladih osoba te umnožavanje broja dostupnih kvalitetnih poduzetničkih obrazovnih programa i radionica. Mladi su budućnost, što političari i nositelji ekonomskih politika često naglašavaju; međutim, mjere koje se poduzimaju kako bi se smanjila njihova nezaposlenost su nedovoljne. Statistički podaci o nezaposlenosti mladih to samo potvrđuju – zaključuje Borozan.

17. srpanj 2024 04:20