Unatoč blagom oporavku, glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave) za euro područje u studenom i dalje upućuju na razvoj recesije. Najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje – PMI indeks za uslužni sektor porastao je za 0,4 boda na 48,2 bodova, što je šesta uzastopna objava ispod razine od 50 bodova na kojoj se (povijesno gledano) očekuje recesija.
Istovremeno, PMI indeks za prerađivačku industriju porastao je na 43,8 boda, što potvrđuje još snažniju recesiju u proizvodnom dijelu ekonomije. Pojačane su stoga špekulacije o interventnom ‘rezanju‘ kamatnih stopa ESB-a u očitom izostanku fiskalnog stimulansa nakon što je Federalni ustavni sud u Njemačkoj presudio da je odluka o izdvajanju čak 60 milijardi eura za klimatske politike - protuzakonita.
Naime, dosadašnji kumulativni rast kamatnih stopa od 450 baznih bodova, uz slabljenje fiskalnog stimulansa s vremenskim pomakom slabi domaću potražnju, što ne može poništiti ni (kojim slučajem) značajan oporavak izvoza.
Stoga nakon manjeg realnog pada BDP-a u euro području u trećem kvartalu od -0,1 posto kvartalno, u posljednjem kvartalu 2023. godine očekujemo i nešto veće smanjenje ekonomskih aktivnosti, stoji HUP-ovoj analizi Fokus tjedna.
- Aktualna recesija mogla bi potrajati kroz prvu polovicu iduće godine nakon čega ne valja očekivati značajan oporavak dok god ESB značajno ne spusti kamatne stope. Zato nakon slabijeg rasta BDP-a u ovoj godini, u 2024. očekujemo de facto stagnaciju ekonomije euro područja (rast od jedva 0,1 posto), dok bi njemačka ekonomija mogla pasti za 0,3 posto - piše HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Pogoršana poslovna klima vjerojatno će potaknuti korekciju ESB-ovih makroekonomskih projekcija u prosincu naniže, što definitivno otklanja potrebu daljnjeg podizanja kamata kao glavnog oružja u borbi protiv inflacije, te jača špekulacije u pogledu smanjenja kamatnih stopa tijekom sljedeće godine.
Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira ‘plitku‘ recesiju unatoč snažnom rastu kamatnih stopa. Jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski.