Najviše su pale cijene u farmaceutskom sektoru jer je Trump poručio da će uskoro odlučiti o carinama na uvoz farmaceutskih proizvoda
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer je i dalje nejasno kako teku pregovori između SAD-a i njegovih najvećih trgovinskih partnera o carinama. Dow Jones indeks oslabio je 0,95 posto, na 40.829 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,77 posto, na 5.606 bodova, a Nasdaq indeks 0,87 posto, na 17.689 bodova.
Pritom su najviše, više od 2,5 posto, pale cijene dionica u farmaceutskom sektoru jer je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će u iduća dva tjedna odlučiti o carinama na uvoz farmaceutskih proizvoda. Ulagače je na oprez natjerala i nekoordiniranost Trumpa i ministra financija Scotta Bessenta.
Bessent je, naime, kazao da bi već ovoga tjedna vlada mogla objaviti nekoliko trgovinskih dogovora. No, Trump je kasnije kazao da će on i vlada u iduća dva tjedna razmotriti prijedloge trgovinskih dogovora i odlučiti koje prihvatiti.
– Sve ovisi o trgovinskim pregovorima, a Trump govori kao da će pobijediti. No, veliko je pitanje što će biti s Kinom. Mislim da ni pregovori s Kanadom i Europskom unijom neće biti lagani, no pregovori s Kinom bit će vrlo teški i mislim da će proći dosta vremena do dogovora – kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls & Snyder.
Na tržištu vlada nesigurnost od 2. travnja, kada je Trump najavio recipročne carine. U prvim danima nakon toga S&P 500 indeks potonuo je više od 15 posto, no kasnije je nadoknadio sve te gubitke.
U utorak je započela dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke, no ne očekuje se smanjenje kamatnih stopa.
Ipak, ulagači će pažljivo pratiti svaku riječ priopćenja Feda ne bi li odgonetnuli namjere središnje banke.
Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je nedavno, unatoč Trumpovim pritiscima na Fed da smanji kamate, da će središnja banka prije odluke o kamatama pričekati nove podatke koji bi trebali pokazati kako će uvođenje carina utjecati na rast gospodarstva i inflaciju.
I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,01 posto, na 8.597 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,41 posto, na 23.249 bodova, a pariški CAC 0,40 posto, na 7.696 bodova.
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,4 posto. Pritom su cijene dionica u Japanu, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 0,7 posto.
Ulagače je ohrabrio niz novih poticajnih mjera kako bi kinesko gospodarstvo lakše prebrodilo posljedice carinskog rata između Pekinga i Washingtona.
Kineska središnja banka najavila je smanjenje ključne kamatne stope za 0,10 postotnih bodova i smanjenje stope izdvajanja obvezne rezerve banaka kako bi se potaknulo kreditiranje, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva.
Uz to, vlasti su najavile niz mjera za podršku tržištima nekretnina i kapitala.
Rast cijena dionica zahvaljuje se i objavi da će se idućega vikenda u Švicarskoj održati sastanak između visokih trgovinskih dužnosnika SAD-a i Kine.
– To pokazuje da postoji spremnost obje strane za sastanak na visokoj razini, što je, dakako, pozitivno za tržišta – kaže Ray Attrill, direktor u National Australia Bank.
Nakon te vijesti, burzovni indeksi u Hong Kongu skočili su i više od dva posto, no kasnije su izgubili dio tih dobitaka.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,52 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,75 bodova. Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 143,75 na 143,30 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1340 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1325 dolara. Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,87 posto, na 62,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,02 posto, na 59,70 dolara.