Američko gospodarstvo ima naznake usporavanja rasta, a ni kinesko ne raste brzo kako se očekivalo. Uz to, danas su na snagu stupile carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i dodatne 10-postotne carine na uvoz iz Kine
Vrlo turbulentan tjedan je iza nas koji je kulminirao, u najmanju ruku neočekivanim sastankom u Bijeloj kući u petak. Bez da analiziramo previše, očito je da se priča na geopolitičkoj sceni maksimalno komplicira, a da smo, kada je Ukrajina u pitanju, još uvijek daleko od nekog rješenja. Sve to skupa povećava razinu rizika na tržištima, povećava neizvjesnost i dovodi do povećane volatilnosti cijena većine roba.
Još kada svemu tome pridodamo nadolazeće događaje u tekućem tjednu poput početka uvođenja carina za Meksiko i Kanadu, sastanak ECB-a na temu monetarne politike i kamatnih stopa, odnosno u prvoj polovici ožujka kao što je USDA izvještaj i podaci o CPI inflaciji u SAD-a, jasno je zašto su financijska i robna tržišta trenutno takva kakva jesu. Pored toga, tržište roba će imati fokus na vrijeme u Južnoj Americi (vlažno u Argentini i suho u Brazilu), na izvoznu potražnju za robama iz SAD-a, na kretanje američkog dolara i na ranu proljetnu sjetvu na sjevernoj hemisferi. Obzirom na pad na financijskom, kripto i na robnom tržištu, možemo reći da početna faza ‘Trumpovog medenog mjeseca‘ završila.
Inače, veljača je bila mješovit mjesec za tržišta roba. Američki prirodni plin veliki je dobitnik na razini mjeseca zbog hladnih temperatura u SAD-u, a često spominjani sok od naranče je bila roba s najvećim padom cijene na razini mjeseca zbog usporavanja potražnje i likvidacije pozicije od strane fondova. Bloombergov indeks roba - košarica terminskih tržišta poljoprivrede, energije i metala - porastao je samo 0,4 posto tijekom mjeseca.
Naslovi oko trgovine SAD-a i Ukrajine u vidu pomoć u zamjenu za minerale ima jedan bitan element koji se uzima zdravo za gotovo. Čini se da su mnogi ljudi, ne samo Trump, uvjereni da je Ukrajina bogata tzv. rijetkim zemljanim elementima iliti elementima u tragovima. To je potpuna besmislica. Ima li ugljena, željezne rude i još ponešto drugih resursa? Naravno. Ali sadrži li bogatstvo elemenata u tragovima? Ne. Zasigurno ne u količini da sklapa ugovore od 500 milijardi dolara. Ukrajina nema komercijalne rudnike za elemente u tragovima, niti se Ukrajina nalazi na popisu zemalja koja ima velike zalihe istih. Tržištem rijetkih plemenitih metala, sa strane ponude dominira Kina. Vrijednost globalne proizvodnje rijetkih elemenata, uključujući i onu Kine, iznosi ne više od 15 milijardi dolara godišnje (što je ekvivalent vrijednosti proizvodnje nafte od dva dana).
Ukrajina u EU? Hipoteza o ubrzanom ulasku Ukrajine u EU izazvala je odvojenu reakciju Rusije, koja je izjavila da nema ništa protiv. Međutim, ta bi perspektiva mogla imati ozbiljne gospodarske i socijalne posljedice za Europu. Ukrajina, ratom razorena zemlja s krhkim gospodarstvom, velik dio svojih resursa temelji na poljoprivrednom sektoru. Njezin ulazak u EU i posljedično preplavljivanje tržišta jeftinim poljoprivrednim proizvodima dovest će u krizu poljoprivredne sektore mnogih članica, uništiti konkurentnost i smanjiti sredstva namijenjena europskoj gospodarskoj pomoći.
Napetosti i dalje visoke
Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i drugi tjedan za redom, zbog zabrinutosti tržišta oko pada potražnje i zbog sporog rasta najvećih svjetskih gospodarstava i zbog rizika od carinskog rata. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 1,7 posto, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,9 posto. Kako god, cijene WTI nafte su ispod 70 $/bbl, a cijene nafte Brent su opasno blizu razine od 70 $/bbl. Vidjet ćemo hoće li nafta pasti ispod te psihološke granice. Američko gospodarstvo ima naznake usporavanja rasta, a ni kinesko ne raste brzo kako se očekivalo.
Uz to, danas su na snagu stupile carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i dodatne 10-postotne carine na uvoz iz Kine. Poručio je i da bi ubrzo mogao uvesti carine od 25 posto na uvoz iz EU, a kako je Europska komisija najavila brz i odlučan odgovor, trgovci se plaše carinskog rata, koji bi mogao negativno utjecati na rast cjelokupnog svjetskog gospodarstva, a time i na potražnju. Zbog toga, kao i zbog najave normalizacije opskrbe iz iračkog Kurdistana, OPEC+ članice razmatraju hoće li od travnja povećati ponudu, kao što su najavili, ili će nastaviti s dosadašnjom politikom ograničavanja isporuka.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF porasle su na početku novog tjedna za više od 5 posto na 46,5 €/MWh, poništavajući neke gubitke od pada od 17,4 posto u veljači, najvećeg mjesečnog pada u zadnjih godinu dana. Cijene su porasle nakon što su napetosti između američkog predsjednika Trumpa i ukrajinskog predsjednika Zelenskog bacile sumnju na potencijalni mirovni sporazum Rusije i Ukrajine. Nade za ponovni dotok ruskog plina u Europu izblijedjele su nakon što njihov sastanak nije postigao napredak. Dana 10. veljače cijene plina dosegnule su najvišu dvogodišnju razinu od 59 €/MWh zbog pada zaliha potaknutih hladnijim vremenom, smanjenom snagom vjetra i gubitkom ruskog plina preko Ukrajine.
Iako je povlačenje nedavno usporilo s višim temperaturama, trgovci se pripremaju za moguće hladnoće kasnije u ožujku. Neke prognoze ukazuju na opasnost od naglog zagrijavanja stratosfere, koje bi moglo donijeti hladan zrak u sjevernu Europu i potaknuti potražnju. U međuvremenu, napetosti su i dalje visoke jer je Rusija izvijestila da traži pomoć Turske nakon napada dronovima na plinovod Turski tok. Njemačke rezerve plina približavaju se kritičnom pragu od 30 posto. Neće pomoći ni eventualni povratak ruskog plina. Tehnološki lanci se reorganiziraju kako bi isključili Njemačku. Zamjenjuju ga ruski proizvođači gnojiva, kineski i indijski proizvođači metala i kemikalija. Kada je riječ o nafti i plinu, zanimljivo je spomenuti da Japanski Japex, najveća naftna i plinska kompanija u Japanu, napušta zeleni sektor i vraća se ulaganjima u naftu i plin. To je još jedna tvrtka koja je napravila ovaj korak.
Moguće nove carine
Cijene poljoprivrednih proizvoda su snažno pale u posljednjem tjednu veljače. Bloombergov indeks poljoprivrede pao je 5,3 posto na tjednoj razini. Glavni razlozi za to su loši makroekonomski izgledi, slabi podaci o izvozu SAD-a, najava novih carina i bearish sezonalni signali. Tržišta agri roba su reagirala na objavljene procjene zasađenih površina u SAD. Međutim, te procjene ne dolaze od inputa proizvođača ili industrije općenito, već su to procjene površine koje proizlaze isključivo iz ekonomskog modeliranja. USDA-ovo izvješće za svibanj - prvo koje sadrži bilance za tržišnu godinu 2025/26., uključivat će zasađene površine na temelju ankete agencije o namjerama sadnje proizvođača koja će se održati početkom ožujka, a čiji će podaci biti objavljeni 31. ožujka.
Zanimljivo je pogledati top 10 zemalja po vrijednosti prirodnih resursa. Broj jedan je uvjerljivo Rusija, koja obiluje ugljenom, plinom, naftom, drvnom građom i rijetkim metalima, procijenjene vrijednosti veće od od 75 bilijuna dolara. Iza nje je SAD, bogata ugljenom, drvnom građom, plinom, zlatom i bakrom, procijenjene vrijednosti 45 bilijuna dolara. Top tri zatvara Saudijska Arabija, na temelju zaliha nafte i plina, procijenjene vrijednosti 34 bilijuna dolara. Nakon njih slijed još Kanada, Iran, Kina, Brazil, Australija, Irak i na kraju Venecuela. Što se roba tiče, to su uglavnom nafta, plin, drvna građa, zlato, bakar i ostali plemeniti, industrijski i rijetki metali. U kontekstu geopolitičkih promjena i ponovnoj sve većoj važnosti kontrole sirovine i roba, ovo će biti vrlo važno za budućnost.
Najveće na svijetu rudarske kompanije su australaka BHP Grupa pa kineska China Shenhua Energy i top tri zatvara australski Rio Tinto. U top 10 su tu još tri američke kompanije, švicarski Glencore te po jedna kompanija iz Kanade, Saudijske Arabije i Indonezije. To su sve kompanije čija je tržišna kapitalizacija veća od 40 miljardi dolara, a BHP Grupa kao najveća ima 125 miljardi dolara.
Futuresi bakra su se zadržali i porasli na 4,6 $/lbs, najviše u više od dva tjedna, dok tržišta nastavljaju procjenjivati utjecaj carina američkog predsjednika Trumpa na američke proizvodne kapacitete. Predsjednik SAD-a pokrenuo je istragu o potencijalnim novim carinama na uvoz bakra, tjerajući tržišne igrače u poziciju za mogućnost uvođenja pristojbi do kraja godine jer je vlada trebala odmah uvesti carine na druge bazne metale, uključujući aluminij.
Takav bi potez povećao ovisnost o domaćim kapacitetima, koji su ograničeni na samo dvije velike talionice, budući da SAD uvozi gotovo polovicu svog bakra. U Kini je ponuda ostala velika. Naknade za obradu za kineske talionice i dalje su bile ispod nule, odražavajući veliki razmjer viška kapaciteta u proizvodnji rafiniranog bakra u glavnom proizvođaču. Dodatno, zalihe bakra u Kini porasle su prema granici od 270 tisuća tona, trostruko više u odnosu na početak godine.