Biznis i politika
StoryEditor

Zbog superizborne godine birači će se kupati u javnom novcu

16. Siječanj 2024.
Teodora_Petkova, Dan_Bucsa

Superizborna 2024. godina rezultirat će značajnom javnom potrošnjom kako bi birači na birališta ‘izašli sretni‘, što će značajno povećati proračunske deficite u srednjoj i istočnoj Europi. Jedna je od glavnih teza makroekonomskih prognoza talijanskog UniCredita koje su predstavljene na bečkoj konferenciji Euromoney. Konferencija je okupila 1200 sudionika iz 45 zemalja.

Zbog izbora, prije svega za Europski parlament, na kojima se očekuje daljnje jačanje desnice, dobar dio država odlučit će se za javnu potrošnju kako bi ‘udobrovoljile‘ birače. Takvom trendu neće odoljeti ni regija srednje i istočne Europe, pa Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju srednje i istočne Europe, očekuje da će fiskalna prilagodba pričekati poslijeizborno trežnjenje. To će, naravno, rezultirati sporijim padom proračunskih deficita, a najlošija situacija trebala bi biti u Rumunjskoj i Slovačkoj kojima analitičari talijanske banke prognoziraju manjak državne riznice od šest posto vrijednosti gospodarstva u ovoj godini.

Proračunski manjak od dva posto

– Očekujemo da će proeuropske stranke osvojiti većinu mjesta u zemljama srednje i istočne Europe u Europskom parlamentu, a Poljska će predvoditi oživljenu skupinu SIE u EU koja će se zalagati za dublju ekonomsku i političku integraciju – stoji u izvještaju CEE Quarterly koji je predstavio Bucsa. Analitičari smatraju i da će izbori 2024. i 2025. biti posljednji prije nego što će političari SIE regije biti prisiljeni uhvatiti se u koštac s demografskim i ekonomskim izazovima.

U Hrvatskoj bi trebali svjedočiti proračunskom deficitu od gotovo dva posto, koji bi se u 2025. trebao smanjiti na približno 1,5 posto. Ipak, pogoršana fiskalna slika ne bi se smjela negativno odraziti na kreditne rejtinge država u ovoj regiji, smatra Bucsa. Ovu regiju ove i iduće godine očekuje zavidan ekonomski rast (u odnosu na zapadnoeuropske države), a glavni pokretač bit će osobna potrošnja. Ekonomisti te talijanske banke očekuju da će gospodarstva srednje i istočne Europe porasti za oko tri posto u 2024. i 2025., sa sličnim stopama rasta na Zapadnom Balkanu.

- Stopa rasta regije SIE ove je godine blizu svog potencijala, dok je u regiji Zapadne Europe 0,5 posto ispod potencijalne – istaknuo je Dan Bucsa. Osobna će potrošnja biti potpomognuta bržim realnim rastom plaća (u Hrvatskoj bi realne plaće ove i iduće godine trebale porasti više od četiri posto), rastućim zaduživanjem uz niže kamatne stope i povećanjem bogatstva uslijed rasta cijena nekretnina.

Obilje stranih ulaganja

Što se tiče nekretnina, Busca je iznio zanimljiv podatak kako se više od polovice nekretnina u srednjoj i istočnoj Europi kupuje u gotovini. UniCreditov ekonomist očekuje i da će kapitalna ulaganja i izvoz doprinijeti rastu najranije od druge polovine 2024. godine. Kada je riječ o ulaganjima, u UniCreditu očekuju impresivan priljev izravnih stranih ulaganja u srednju i istočnu Europu, a Hrvatska bi trebala imati drugi najviši udjel u BDP-u, nakon Srbije. Analitičari UniCredita očekuju da će udjel stranih ulaganja ove i iduće godine u Hrvatskoj dosegnuti 3,5 posto BDP-a. Obilje novca doći će i iz europskog Plana za oporavak i otpornost – samo ove godine slit će se 16,6 milijardi eura, od čega u Hrvatsku 2,3 milijarde eura.

Tema inflacije nije mogla biti zaobiđena, a u UniCreditu smatraju da će ove i 2025. godine vrlo mali broj država uspjeti suzbiti inflaciju u ciljane okvire. Dan Bucsa je naglasio kako su kamatne stope na kredite dosegle svoje maksimalne vrijednosti te se u bližoj budućnosti može očekivati njihov pad. K tome, porast cijene novca nije imao negativne posljedice na kvalitetu kreditnog portfelja, odnosno na porast ‘loših kredita‘.

Među glavnim događajima koji će obilježiti regiju SIE su usvajanje eura 2025. ili 2026. u Bugarskoj; brži pregovori o proširenju između EU, Zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine; utvrđivanje geopolitičke važnosti Poljske i Rumunjske te naposljetku povećana potpora Ukrajini. Ekonomisti ističu kako su glavne potencijalne rizike, između ostalog, u daljnjem populističkom skretanju glavnih stranaka, smanjenju rejtinga te slaboj inozemnoj potražnji koja vodi recesiji.

Strateška važnost regije

U ovom makroekonomskom i geopolitičkom scenariju srednja i istočna Europa nastavljaju biti motori rasta i za UniCredit. – Regija je zadržala svoju stratešku važnost za UniCredit i naš je plan nastaviti rasti ubrzanim tempom, oslanjajući se na jake lokalne timove i znanje te globalnu stručnost – istaknula je Teodora Petkova, direktorica UniCredita za srednju i istočnu Europu, tijekom CEE Foruma. Inače, regija srednje i istočne Europe čini 33 posto ukupnih zajmova UniCredita, 31 posto ukupnih depozita i trećinu neto prihoda Grupe, na temelju financijskih rezultata u prvih devet mjeseci 2023. godine.

17. travanj 2024 04:46