Početak novog tjedna obilježio je pad eura na najnižu razinu u posljednjih 20 godina. Posljedica je to ruske odluke o zatvaranju plinovoda prema Europi čime je ojačala energetska kriza u već pogođenom europskom gospodastvu.
Valuta je pala za čak 0,7 posto na 0,988 dolara, a pale su i europske dionice pri čemu je regionalni indeks Stoxx 600 pao za 1,4 posto, njemački Dax za 2,6 posto, a francuski Cac 40 za 1,8 posto. Londonski FTSE 100 bilježi pad od 0,9 posto.
Promjene se događaju i na energetskim tržištima pa je nizozemski TTF skočio za više od trećine na čak 284 eura po megavat satu približavajući se tako rekordnim brojkama postignutim prije samo dva tjedna
Švedska i Finska su se tijekom vikenda borile oko osiguravanja državnih sredstava za komunalna poduzeća, koja se suočavaju s velikim zahtjevima za kolateralom na burzama, upozoravajući da bi bez intervencije energetska tržišta mogla potencijalno ugroziti širi financijski sustav.
Nestabilan početak tjedna uslijedio je nakon što je Rusija na neodređeno vrijeme obustavila protok prirodnog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1, te je time počela dodatno gušiti opskrbu energijom u Europi i povećavati rizike od recesije. Državni Gazprom priopćio je da je do obustave došlo zbog tehničkog kvara.
– Ovo je dugo bio scenarij kojeg su se tržišta bojala i koji je bio ocijenjen s određenom vjerojatnošću, ali čini se da je sada postao stvarnost – rekli su analitičari RBC Capital Marketsa u Londonu.
Teresa Ribera, španjolska ministrica energetike i okoliša, rekla je da ruski predsjednik Vladimir Putin 'dovodi otpornost europskih građana do krajnjih granica i potkopava povjerenje u institucije Europske unije'.
– Pokvaren je i potrebna je hitna intervencija. Više ne radi prema uobičajenim pravilima i Europska unija mora hitno djelovati kako bi zaustavila ucjene ruskog čelnika – rekla je.
Ministri energetike EU-a okupit će se na hitnom sastanku u petak kako bi raspravljali o mjerama za obuzdavanje rastućih cijena prirodnog plina. Analitičari tvrde da će najnoviji zaokret u energetskoj krizi povećati uloge za kreatore politike Europske središnje banke, koji bi se također trebali sastati ovaj tjedan.
Nekoliko velikih investicijskih banaka, uključujući JPMorgan, Bank of America i Goldman Sachs, rekli su prošli tjedan kako očekuju da će središnja banka podići stope za 0,75 postotnih bodova, što je najveće povećanje od 1999. godine.
– Cilj Europske središnje banke je uvelike kompliciran zbog neizvjesnosti oko opskrbe ruskim plinom – rekao je Brian Martin, voditelj G3 ekonomskih istraživanja u bankarskoj grupaciji ANZ.