Biznis i politika
StoryEditor

Zelena tranzicija: Uspon desnice i rastući otpor javnosti testiraju odlučnost političara

22. Veljača 2024.

Jačanje desnice na skorašnjim europskim izborima uvelike bi moglo otupiti ionako poljuljanu političku volju za nastavak zelene politike. Iako gospodarstvo već plaća danak njezina provođenja, razvodnjavanje zelene tranzicije imalo bi i negativne ekonomske posljedice.

Početkom veljače Europska komisija predložila je ambiciozan plan smanjenja stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine. Velik je to skok u ambicijama u odnosu na sadašnji cilj da se emisije do 2030. trebaju smanjiti za 55 posto.

Najnoviji prijedlog smanjenja emisija testirat će ujedno političku volju za nastavak zelene tranzicije, u kojoj su sve vidljivije napukline. Potvrđuje to i konačni prijedlog Bruxellesa: iz dokumenta je nestala odredba iz prijašnjih verzija prema kojoj bi poljoprivredni sektor trebao dodatno smanjiti emisije za trećinu u odnosu na razine iz 2015. godine.

Je li to ustupak poljoprivrednicima koji su nedavno u nekoliko europskih država danima blokirali promet baš zbog troškova koje pred njih stavljaju zelene politike? Nedvojbeno, smatra Domagoj Juričić, politički analitičar i konzultant u tvrtki MK poslovni savjeti.

– Ti prosvjedi istaknuli su duboku zabrinutost poljoprivrednika zbog potencijalnih ekonomskih posljedica strožih klimatskih mjera na njihov sektor. Poljoprivrednici su ključni dionici u europskom gospodarstvu, a njihovo nezadovoljstvo može imati velike političke i socijalne posljedice. Prosvjednici su često isticali da stroge mjere mogu ugroziti njihovu održivost i prouzročiti gubitak radnih mjesta, što je pitanje koje odjekuje i među širom javnošću. U tom kontekstu, odluka Europske komisije da izuzme poljoprivredni sektor iz određenih zahtjeva može se vidjeti kao pokušaj pronalaska ravnoteže između postavljanja ambicioznih ciljeva za smanjenje emisija i adresiranja legitimnih zabrinutosti ključnih sektora – ocjenjuje Juričić.

Zelena politika samo je smokvin list za prosvjede poljoprivrednika, ali izvor problema je negdje drugdje, iščitava se iz promišljanja Tonina Picule, zastupnika u Europskom parlamentu iz redova Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Prema njegovu sudu, glavni razlozi prosvjeda, kako ih ističu sami poljoprivrednici, niski su prihodi, troškovi tranzicije, ugovori o slobodnoj trgovini i priljev jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja.

– Dakle, navodno nerazumni zahtjevi europske zelene politike su podvala koju u kontekstu poljoprivrede guraju političke opcije, konkretno pučani i liberali, koje su ovu krizu i izazvale reformama zajedničke poljoprivredne politike u smjeru smanjenja subvencija za proizvodnju i ugovorima o slobodnoj trgovini koji ne štite male proizvođače – ističe Picula.

Je li najnoviji prijedlog EK-a ostvariv te koji su kratkoročni, a koji dugoročni problemi za Hrvatsku povezani s regulatornim zahtjevima za emisije stakleničkih plinova otkrijte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

20. svibanj 2024 15:24