Većina je zemalja, koje su ranije uvodile euro, najdulje godinu dana imala inflacijski učinak, a kako će se inflacija preliti i u iduću godinu, Hrvatska će posljedice uvođenja eura osjećati četiri do pet godina
Kada većina tekstova u naslov stavi brojku od 1,6 posto inflacije u rujnu lako je zaključiti da smo bitku s rastom cijena napokon izborili. Naime, prema podacima DZS-a, dakle, prema domaćem indeksu potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu na rujan 2023. godine cijene u prosjeku bile veće 1,6 posto, dok su u odnosu na kolovoz u prosjeku veće 0,3 posto.
Dakle, rast cijena spustio se iznad poželjno-graničnih dva posto! Tako je, opći je zaključak, nastavljen trend smanjenja međugodišnje stope inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena koji je neprekinut od rujna 2023. godine - rujanska međugodišnja stopa inflacije manja je od kolovoške (1,8), srpanjske (2,2) i lipanjske (2,4 posto.).
Znatno je manje istaknuto kako Eurostatovi podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za rujan pokazuju da su cijene u Hrvatskoj, u odnosu na isti lanjski mjesec, porasle – tri posto! Istodobno, prosječna je međugodišnja rujanska stopa inflacije u cijeloj eurozoni viša 1,8 posto. Razlika baš i nije zanemariva. A proizlazi iz obuhvata nerezidenata. Točnije, međunarodno usporedivi i poznat harmonizirani indeks potrošačkih cijena obuhvaća ukupnu potrošnju kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju zemlje (čitaj: turistička potrošnja od koje živimo) i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena.
Pa, trebamo li onda trljati ruke od veselja ili ne? Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta uobičajeno ‘gasi svjetlo‘.
– Diferencijal između stope rasta cijena Hrvatske i prosjeka eurozone ostao je na oko 1,2 postotnih bodova, dakle nema smanjenja. Osim toga, izvjesno je da će u listopadu, s očekivanim poskupljenjem energenata, cijene dodatno rasti. U EU se to već dogodilo, jer su se tržišta liberalizirala, odnosno većina je članica povukla subvencije za energente. Slično ćemo morati i mi i ta će se razlika dodatno povećati. Dakle, inflacija će se preliti i u 2025., a razlika u odnosu na prosjek Unije bit će još i veća nego danas. Gotovo tri godine nakon uvođenja eura taj je diferencijal još uvijek iznimno visok, unatoč tomu što su svi analitičari, posebno u HNB-u, uvjeravali u tek kratkoročni učinak nove valute.
Hrvatska i dalje bilježi veliku inflaciju i razliku u odnosu na prosjek eurozone i cijele EU. Većina je zemalja, koje su ranije uvodile euro, najdulje godinu dana imala inflacijski učinak, a kako će se inflacija preliti i u iduću godinu, Hrvatska će posljedice uvođenja eura osjećati četiri do pet godina. Kada je riječ o našem domaćem indeksu, koji nije međunarodno usporediv, vidljivo je kako je glavna komponenta pritiska na smanjenje inflacije cijena energenata. S obzirom na geopolitička zbivanja u listopadu bi moglo doći do rasta i tih cijena.
No, svakako je zanimljivo što se pad cijena energenata, primarno nafte (plin i struja bilježe manje oscilacije) nije prelio na cijene usluga (usluge su na godišnjoj razini u rujnu poskupjele 6,2 posto, hrana, i piće 3,2 posto), koje su u domaćem indeksu ionako manje zastupljene. Upravo njih HIPC detaljnije obuhvaća i upravo će zbog usluga, čije cijene i dalje rastu, rasti i inflacija u prvome kvartalu iduće godine. kroz to će proći i EU zato što dio članica plin djelomice crpi iz plinovoda koji ide kroz Ukrajinu, no ugovor o tranzitu plina završava 31. prosinca i zbog pritisaka se vjerojatno neće obnoviti. No, to će biti kratkotrajni učinak dok Hrvatsku očekuje rast cijena i plina i struje i ta će dinamika rasta doprinijeti s dodatnih 0,4 postotna boda na postojeću inflaciju – tumači Lovrinčević.
Dakle, i domaći će se indeks cijena vrtjeti oko dva posto (sadašnjih 1,6 posto plus doprinos rasta cijena energenata) dok će HIPC biti iznad tri posto. Upozorava i na činjenicu da ubrzava i međumjesečna inflacija, što će sve zajedno dati novu dinamiku rasta ukupnih cijena i razlike u odnosu na europski prosjek. To nije slučaj kod većine ostalih članica. No, štogod pokazale razne statistike činjenica je da se kumulirana razina cijena neće spustiti, zagazili smo u novonormalno na koje treba naviknuti. S obzirom na tišinu s kojom prihvaćamo inflacijske brojke, čini se da već jesmo.