Biznis i politika
StoryEditor

Željko Pavlin: Da je HS Produkt iz Njemačke ili SAD-a, prodavali bismo mnogo više oružja drugim državama

19. Svibanj 2022.
foto Mladen Volarić

Razgovarali: Goran Litvan i Mladen Volarić

Na ulazu u kompleks karlovačkog HS Produkta čekamo da naoružani stražar upiše sve osobne podatke i već smo pomalo nervozni jer nismo navikli na tako duge protokole u većini drugih industrijskih pogona. Međutim, ne ulazimo u običnu tvornicu konzervi, iz koje radnik ponekad i može prošvercati koji proizvod. Pištolji i puške, koji se tu proizvode, nikako se ne smiju iznijeti neovlašteno izvan kruga tvornice.

Osim svojih zaštitara, HS Produkt ima i jaku tehničku zaštitu, s kamerama koje pokrivaju kompletan pogon, i točno se zna tko može ući u koji odjel sâm, a komu je potrebna pratnja. Zato smo i mi dobili diskretnog pratioca do ureda Željka Pavlina, koji je u toj kompaniji prešao sve faze – od studentske prakse i pripravništva do pozicije direktora, odnosno predsjednika Uprave, na kojoj je punih 20 godina. I istupa ispred kompanije otkako su se suvlasnici Ivan Žabčić i Marko Vuković, nakon svih problema koje su imali s pravosuđem, povukli iz javnosti.

Razgovor počinjemo upravo sa sigurnosnim protokolima koji onemogućavaju iznošenje 'konzervi':

– Ne može se iznijeti pištolj jer i sustav praćenja proizvodnje to onemogućava. I to je razlog zašto naših pištolja gotovo nema na crnom tržištu. Znamo gdje je, kada i komu prodan svaki komad našeg oružja. U to smo uložili velik novac, i dalje radimo na toj sigurnosti. Svaki kilogram čelika, svaki zatvarač, rukohvat i svaki dio oružja dobiva broj pod kojim se prati.

Sljedivost 'od polja do stola'?

– Da, i u tom smislu nam je i FBI zahvaljivao jer čak i kad bi netko izbrisao serijski broj pištolja, mi smo znali kada smo ga napravili i komu smo ga prodali.

Kakvi su bili rezultati poslovanja 2021.?

– Ovo je bila rekordna godina, a rastemo skoro svake i navikli smo da je rast nešto uobičajeno, osim pada 2019. godine. Imali smo oko milijardu kuna prometa, dosta veliku dobit, a i svi drugi pokazatelji bili su dobri.

Znači, nije vam trebao Trump za rast na glavnom, američkom tržištu?

– Ne, suprotno očekivanjima, nama je prodaja oružja veća kad su demokrati na vlasti, nego kad su republikanci.

Vi prema toj logici navijate da se Trump ponovno kandidira za predsjednika, ali i da izgubi izbore?

– Haha, otprilike tako ispada. Navijamo za republikance jer onda nema nekih promjena i restrikcija u trgovini oružjem, a ta situacija iz SAD-a prelijeva se na druge države. Tako 2021. ne bilježimo rast samo u SAD-u nego i u Europi, u Hrvatskoj i na svim drugim tržištima. U posljednje dvije godine raste prodaja osobnog naoružanja u Europi, pa i sad se nastavlja. To je posljedica neke nesigurnosti u doba korone.

Koliko prihoda ostvarujete na glavnom tržištu, u SAD-u, a koliko u Hrvatskoj?

– Zadnjih godina to je oko 70 posto u SAD-u, a Hrvatska je oko jedan posto.

Ali u posljednje vrijeme prodaja pištolja na civilnom tržištu raste i u Hrvatskoj?

– Da, do prije desetak godina prodavali smo oko dvjesto pištolja na godinu, prošle godine to je naraslo na oko tisuću, a u prva četiri mjeseca prodali smo ih više od četiristo. I to nije hrvatska posebnost, nego tu slijedimo trend i postotak rasta u cijeloj Europskoj uniji, gdje se tržište civilnog naoružanja udvostručilo, pa i utrostručilo. Možda nam Hrvatska malo više raste jer ipak smo domaći proizvođač pa dajemo povlaštene cijene, a i prodajemo 'iz prve ruke', bez posrednika.

Kakva je razlika u radu s državnim i civilnim sektorom. Je li to kao veleprodaja i maloprodaja?

– Pa, ponekad s državama nije ni razlika u količini, pogotovu u SAD-u. Bitna je razlika u tome što na civilnom tržištu ovisiš sam o sebi, o odnosu cijene i kvalitete, i to je tržište, ako imaš proizvod, mnogo stabilnije. Kod poslovanja s državama, s vojskama i policijama ovisite o mnogo drugih faktora, od lobiranja do logistike i političkog utjecaja. To je ključna razlika.

Znači, hipotetski, ako biste htjeli prodati oružje Rusima, dobar lobist bio bi Milanović, a na ukrajinsko tržište lakše biste došli uz Plenkovićevu pomoć.

– Ne bih rekao baš tako. Rekao bih sljedeće: da je ova tvornica u Njemačkoj ili SAD-u, mnogo više oružja prodavali bismo drugim državama nego što ga prodajemo sada upravo zato što je politička snaga iznimno važna u prodaji oružja. Hrvatska je mala zemlja i ne može se u tom smislu natjecati s Njemačkom ili, ako hoćete, Italijom, pogotovo sa SAD-om.

Dakle, za znatnije dizanje proizvodnje sjedište biste trebali preseliti u München?

– Vrlo vjerojatno. To ima svoje plusove i minuse, ali sigurno je da bismo prodavali više oružja nekim članicama EU, pa i izvan njega.

Kompletan intervju možete pročitati novom u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera

23. travanj 2024 20:38